Prijedlog sustava normiranja, praćenja i automatizacije doradnih procesa

Autor
mr.sc.Zoran Nježić

Sažetak

Ustanovljeno je da definiranje grafičke dorade iziskuje najdublja i najkompleksnija informatička opisivanja strojeva jer svaki stroj je posebno specifičan za funkciju koju izvršava. Svaki doradni stroj je potrebno posebno definirati tako da je svako rješenje unikatno i prilagođeno upravo za taj proizvodni pogon. U prvom koraku prijedlog rješenja se sastoji u konstrukciji sučelja za definiranje proizvodnih normi pojedinog stroja i sučelja za «dohvaćanje» definiranih normi.

1. Uvod

Informatičko opisivanje doradnih procesa je uvjetovano definiranjem proizvodnih normi pojedinih strojeva u grafičkoj doradi. Proizvodne norme predstavljaju rezultate mjerenja (prvenstveno brzine pojedinih strojeva u obavljanju pojedinih opreracija) koje su neophodne za uspostavljanje sustava normiranja i praćenja doradnih procesa. Brzina doradnog stroja je prilagođena svakom proizvodnom pogonu posebno, a uvjetovana je potrebnom kvalitetom i preciznošću pojedinog posla, radniku na stroju, «strarošću» stroja ili nekim drugim specifičnim uvjetima.

Grafička dorada poznaje nekoliko stotina različitih strojeva. Svaki stroj je specifičan po funkciji koju obavlja, a time i različit, te je potrebno za svaki slučaj razraditi mehanizam informatičkog opisa stroja. Informatičko opisivanje podrazumjeva uporebu programskih alata koji će uspostaviti komunikaciju i vizualizaciju na razini baza podataka i korisnika.

2. Normativni dio

Sustav normiranja je temeljen na izmjerenim vremenima koja su definirana pod utjecajem različitih materijala, nakladama i pripadajućim cijenama pripreme i cijenama sata stroja. Konstrukcija baze podataka temelji se na definiciji pripadajućih matrica za svaki pojedini doradni stroj. U bazi podata pohranjene su vrijednosti koje su potrebne za startno kalkuliranje i praćenje prizvodnje. To su brojčani i konkretni proizvodni normativi strojeva. Iz svake matrice se stvara vlastiti XML opis stroja sa definiranim opisanim specifičnostima. Sa pripadajućim shemama omogućena je promjena normativnih vrijednosti, te njihovo dohvaćanje. Izračunate vrijednosti pohranjuju se u privremeni DOM (Dokument Object Model) kojim “putuju” za daljnje aktivnosti u proizvodnji. Ako postoji potreba, moguće je pohranjivanje i tih vrijednosti, ali ne na razini normativa već na razini vrijednosti za praćenje proizvodnje. Time je definirana veza na razini organizacije, upravljanja i vođenja doradnom proizvodnjom. U tablici 1 definirni su elementi: brzina stroja, cijena sata stroja, cijena pripreme, vrijeme pripreme, količina araka iz tiska i ukupna cijena. Pripadajuće vrijednosti su uzete sa konzultacijama ekspertnih timova iz grafiče firme Zrinski, te se kao takve razmatraju kao okvirne i prilagođene za određenu proizvodnu situaciju.

Karakteristika stroja Numerički iznos

brzina stroja 1230

cijena sata 60

cijena pripreme 20

vrijeme pripreme 50

araka iz tiska 1100

cijena ukupna 65

tablica 1

Na slici 1 je prikazana XML struktura za doradni stroj za linijsko perforiranje, biganje i štancanje.

<KALK_DORADA ID=”2">

<POSAO id=”35" naziv=”PERFORIRANJE, BIGANJE I STANCANJE - LINIJSKO” >

<NAZIV_NORMATIVA>KOLICINA NA SAT</NAZIV_NORMATIVA>

<ELEMENT element_id=”3" kat1_id=”1" kat2_id=”3" opis=”AB - 4, 130 - 250 gr.”>

<KOLICINA> 1000 </KOLICINA>

<VRIJEME_PRIPREME> 50 </VRIJEME_PRIPREME>

<CIJENA_PRIPREME> 20 </CIJENA_PRIPREME>

<CIJENA_SATA> 60 </CIJENA_SATA>

<ARAKA_IZ_TISKA> 1100 </ ARAKA_IZ_TISKA >

<CIJENA_UKUPNA > 65 </CIJENA_UKUPNA>

</ELEMENT>

</POSAO>

</KALK_DORADA>

slika 1

U nastavku će se prikazati još jedna situacija za doradnu fazu ovijanja. U tablici 2 su priakazani podaci za brzinu stroja, vrijeme i cijena pripreme, cijena sata, araka iz tiska, količina, ukupna cijena, dodano vrijeme, vrijeme i ukupna količina.

Karakteristika stroja Numerički iznos

brzina stroja 150

cijena sata 10

cijena pripreme 0

vrijeme pripreme 0

araka iz tiska 0

količina 1545

cijena ukupna 1.03

dodano vrijeme 0

ukupno vrijeme 0.06

tablica 2

Na slici 2 je prikazana XML struktura za doradnu fazu ovijanja.

<KALK_DORADA ID=”3">

<POSAO id=”45" naziv=”OVIJANJE”>

<NAZIV_NORMATIVA>KOLICINA NA SAT</NAZIV_NORMATIVA>

<ELEMENT element_id=”1" kat1_id=”1" kat2_id=”1" opis=”do AB - 5, do 200 listova”>

<KOLICINA> 1545 </KOLICINA>

<CIJENA_SATA> 10 </CIJENA_SATA>

</ELEMENT>

</POSAO>

<Izvor tip=”naklada”>

<KOLICINA> 1545 </KOLICINA>

</Izvor>

<CIJENA> 1.03 </CIJENA>

<VRIJEME_DOD> 0 </VRIJEME_DOD>

<VRIJEME> 0.06 </VRIJEME>

<KOMENTAR />

</KALK_DORADA

slika 2


Za razliku od opisa perfiriranja, biganja i štancanja ovdje je u normativnom dijelu definirano samo cijena sata. Cijena pripreme i vrijeme pripreme za ovu proizvodnu fazu nije potrebno definirati jer ovijanje počinje trenutno sa dolskom u tu fazu. Ostale vrijednosti koje su potrebne za daljnje praćenje proizvodnje i sam kalkulativni dio su cijena, vrijeme i ukupna količina. Također je i ovdje dodano vrijeme dod za eventualni zastoj u tom proizvodnom dijelu.najkraće dodatne revizije.

3. Prijedlog završnog normativni dijela grafičke dorade

Za završni dio je dan skraćeni prikaz cjelokupnoga doradnog ciklusa sa svim predhodno opisanim proizvodnim fazama i to: linijskog perforiranja, biganja i štancanja i ovijanja. Prikaz je dan u tablici 3 i slici 3.

Proizvodni dio Cijena Vrijeme

dorada 49.51 2.33

tablica 3

<DORADA ukupno=” 49.51 " vrijeme=” 2.33 ">

+<KALK_DORADA ID=” 1 ">

+<KALK_DORADA ID=” 2 ">

</DORADA>

slika 3

Pod elementom dorada je sadržano ukupno vrijeme i ukupna cijena, a to su upravo one vrijednosti koje su ključne sa organiziranje i planiranje proizvodnog procesa dorade, a ujedno su potrebne i za kalkulativni dio grafičkog proizvoda.

4. Zaključak

Novim predloženim načinom dan je temelj novom pristupu planiranja proizvodnje kojim su obuhvaćeni tokovi pripremene proizvodnje, tiska i dorade.

Svaka proizvodna cjelina sa pripadajućim strojevima i radnim mjestima mora biti informatički opisana tako da je svako rješenje unikatno i prilagođeno upravo za taj pogon. Prijedlog rješenja se sastoji u konstrukciji sučelja za definiranje proizvodnih normi pojedinog stroja i sučelja za “dohvaćanje” definiranih normi.

Time je uspostavljen samo «dijalog» tih opisnih normativnih parametara na način uspostave kalkulativnih zahvata sa kompletnim izračunom troška pojedinog grafičkog proizvoda. Ovime se završava prva razina izgradnje digitalnoga grafičkog proizvoda i otvora druga.

Druga razina u potpunosti obuhvaća prvu razinu, te je još proširena sa detaljnim digitalnim opisom grafičkog proizvoda. Na tom nivou je nebitno da li je konačna realizacija produkta materijalna ili nematerijalna, već je bitna uspostava komuniciranja digitalno opisanog grafičkog proizvoda sa grafičkim strojevima. Digitalno opisani grafički proizvod sadrži sve potrebne i ispravne parametre: tipografske elemente, definirane boje, piksel grafiku... Ako je realizacija u tisku, radi se digitalna montaža (forma), a ako je realizacija u ekranskom prikazu onda je potrebana transformacija pojedinih elemenata za taj oblik. Nadalje, digitalno opisani grafički proizvod putuje u fazu grafičke dorade gdje se odvija završna realizacija proizvoda.


5. Literatura

1. Z. Nježić, V. Žiljak, K. Pap: ”Design of Digital Graphic System”, International Design Conference DESIGN 2002, Dubrovnik 2002.
2. Z. Nježić, V. Žiljak, K. Pap, B. Sviličić: ” The stohastic model of simulation of a virtual printing-house ” , 30th International Research Conference of IARIGAI, Dubrovnik, Croatia, 2003.
3. V. Žiljak: “Digital Printing and XML Technology in Graphic Production Planning”, International Conference on innovative educational content management and Digital Printing: Proceedings, Athens – Greece, 2003.
4. K. Pap: ” Standardizacija i automatizcija grafičke proizvodnje u XML-u ” , Znanstveno stručni skup o pravcima razvoja grafičke industrije I tiskarstva, Stubičke toplice, Croatia, 2003.