Informatologia
2004, ISSN 1330-0067, UDK 007:002:02, Coden: IORME7
Croatian
communication association, Zagreb, 2004-04-19, Informatol. 37,2004,2,86-176
Page num.
97-103, UDK: 004.92:655
Vilko Žiljak,
Grafički fakultet, Zagreb
Pilot projekti WebPoskok i rezultati uvođenja XML tehnologije u tiskarstvu
ključne riječi: tiskarstvo, xml, baza podataka
Abstract
Prve primjene XML (eXtensible Markup Language) tehnologije, koje su prethodno testirane kroz nekoliko pilot projekata, pokazale su rezultate na područjima koja su bila preteška za konvencionalne metode rada s bazama podataka. Do sada nije bilo u tiskarstvu večeg pokušaja ulaženja informatike u proizvodnju. Budućnost tiskarstva uključuje i forsira XML tehnologiju, digitalno tiskartvo, individualnost tiskarskog proizvoda, integraciju cijele proizvodnje od grafičke pripreme, tiska, grafičke dorade do procesa pakiranja i isporuke. XML tehnologija se stavlja na vrh diskusije jer je ona ta kroz čije ideje će se objediniti promjene, razvoj a time odrediti budućnost tiskarstva. Naš sustav razvijen pod imenom WebPoskok (*1) razrađuje metode masovnog ućenja XML principa kroz mnogobrojne primjere i pilot rješenja realnih projekata. Paralelno su izrađeni pilot projekti za dijelove općih podataka HEP-a (6) i HZZO-o (7) u pozadini SQL server relacine baze podataka. WebPoskok /“1 otvara primjenu i izučavanje native XML tehnologije uz prakticiranje pisanja vlastitih jezika za XML. Naglasak dajemo potrebi uvođenja XML tehnologije u škole ili na studije koji u naslovu imaju pojmove «komunikacija, tisak, informacija, računala, grafika». To je suvremen način apsolvirati gradiva s orjentacijom u tiskarstvu. Uključuju se naslovi: DTD (Document Type Definition), DOM (Document Object Model), JDF (Job Description Format), XSLT, PPF (Print Production Format), PJTF (Portable Job Tickets Format), CIP4 (Processes in Prepress, Press and Postpress), PDF, JMF (Job Messaging Format), PPML (Personalized Print Markup Language). Prve primjenama postavljaju se u nekoliko tiskarskih pogona (4), (5), (6). Svjetsko bistrenje kroz polemike o budućnosti tiskarstva rastvara konvencionalni tisak uvodeći znanja informatičke tehnologije te drugih fundamntalnih istraživanja u središte tiskarske industrije.
1. Integracija informatičke i tiskarske tehnologije
Tiskarstvo doživjava procvat u sinbiozi sa informatičkom tehnologijom. Tisak postaje globalna tema jer se s njime bave stručnjaci različitih struka. Oni, zbog svog specifikusa primjene, nameću potrebu iznalaženja novih rješenja, novih primjena, novih integracija, novih patenata, otkrivanje novih materijala, otkrivanje novih digitalnih tiskarskih tehnika. Računarstvo je ušlo u srž tiskarstva. Stvoreni su preduvjeti za otvaranje tiskara, za umrežavanje, za komunikaciju Internetom. XML tehnologija pojavila se u vrijeme kada se može početi primjenjivati prenos velike količine slikovnih informacija a u tiskarskim standardima. Sada smo u vremenu potpune integracije najraznovrsnijih grafičkih sustava. "International Consortium for the Integration of Processes in Prepress, Press and Postpress” (*2) pod kraćim nazivom CIP4 pokušava osmisliti objedinjavanje znanja, vještina i iskustva u cjelovito definiranje poslova kao "format” pravila ponašanja svih sudionika u proizvodnji tiskom. Stvoren je novi jezik tiskarstva JDF (Job Description Format) u CIP3 i XML standardu pod kojim su svi novi strojevi za tiskarsku proizvodnju. Omogućuje su povezivanje signala sa strojnog dijela, baze podataka planiranja i upravljanja proizvodnjom.
Računala su u tiskarstvo ušla tek kada se je na konkurentan način (zamjena za olovo i klišeje) moglo obrađivati tekst, slika i tek sada tiskovna forma. Digitalni tisak je počeo sa pisačima koji su promjenu doživjeli osamdesetih godina primjenom PostScripta, jezika sa pretenzijom standarda tiskarske reprodukcije. Računarstvo ćemo opisati sa razvojem brzine procesora, veličinom memorije te memorijom diskova.
Ako se znanost, otkriča i patenti, na ćemu se zasnivaju spomenute varijable, ponašaju tako čvrsto eksponencijalno u proteklih dvadesetak godina, moramo vjerovati da će se isti parametri rasta zadržati u narednom vremenu. Diskutira se razvoj sa pitanjem: za koliko mjeseci ćemo o istom pitanju biti okruženi sa duplo većom vrijednosti svake pojedine varijable? Udvostručenje se postiže za 21 mjesec kada se promatra memorija računala, 27 mjeseci kada se promatra brzinaa računala, 16 mjeseci za diskove a samo 13 mjeseci za web – internet primjenu. Ovdje predlažemo relacije:
log( C ) = 0,13 X + 2.90 clock, C= brzina računala, u MH
log( D ) = 0,22 X + 1.15 vanjska memorija, D= diskovi, u GB
log( M ) = 0,17 X – 0.90 Ram, M= memorija računala, u GB
log( I ) = 0,27 X + 7,42 Internet, I= broj host računala
gdje je X godina (za X= 0 to je 2000. godina) a varijable C, D, M, I daju vrijednosti brzine, vanjske memorije, RAM-a i broja poslužitelja u Internet tehnologiji. Aproksimacija podataka o razvoju Interneta (*10, *11) od 1981. (X = -19, I, Internet hosts=213) do 2003. (X = 3, I=1.71x108). Odatle slijedi da se Web sustav deset puta povećava za tri i pol godine. Kada bismo u istu relaciju stavili moguće promjene i primjene interneta u tiskarstvu trebali bismo užurbano raditi na reorganizaciji grafičkih sistema.
prognoza razvoja računala i Interneta, prijedlog, od 2000 do 2020 godine.
Članci i studije prije nekoliko godina (*8, *9), donose svoje prognoze ovih relacija ali prikazi su više nego sramežljivi. Razvoja patenata digitalnog tiska završena su u dvostruko kraćem vremenu nego što su te studije predviđale. Nadalje, nigdje nije bio naglašena XML (*2) tehnologija kao niti novi jezik tiskarstva JDF (*2). Slično je i na skupovima gdje učešće u diskusiji uzimaju prvi ljudi arhitekture scenarija tiskarstva. Ukratko, misle da će budućnost u nastavku rasti linearno a ne eksponencijalno.
To je smjela prognoza, zasnovana na prostoru ekstrapolacije podataka unatrag 20 godina. Možda je nevjerovatno, ali događaji u grafičkoj industriji su u potpunoj korelaciji sa razvojem računarstva. Brojke se moraju gledati u logaritamskoj transformaciji. Olovno slaganja teksta trajalo je do prije dvadeset godina, a uvođenje računala u taj posao počeo je tek fotoslogom sedamdesetig godina 20-tog stolječa. Uređaji su bili basnoslovno skupi pa je jedino novinska industrija mogla biti prethodnica svih novih primjena informatičke tehnologije u tiskarstvu. “Snaga računala” omogućila je samo obradu teksta. Digitalni skaneri postepeno ulaze u reprofotografske odjele a potpuna zamjena prijašnjih tehnologija nastala je tek prije deset godina. Čekalo se da brzina obrade slika računalom, dostupnost do odgovarajučih memorija bude konkurentna analogno-digitalnoj tehnici. Teoretski su mnoge primjene bile rješene davno prije a dobri rezultati s kompjuterskom grafikom funkcionirali su na main farme računalima koji nisu mogli doći u tiskarske pogone. Računarska animacija, multimedija, zvuk, sve je to prikazivano i prije trideset godina ali je više bila stvar umjetnosti i ekskluzivne primjene. Čekalo se da tadašnja, nazivali smo ih «mamut računala», postanu masovno «osobno računarstvo» dostupno svakome ne ugrožavajući njegov životni standard.
U tiskarstvu ništa nije završeno ali niti ništa neće biti kao što je to do sada bilo. Razvoj računarstva napreduje i dalje po svojim koeficijentima u eksponecijalnom izrazu. Odrazit će se u otvaranju novih faza promjena i transformacija u grafičkoj industriji: Internet, digitalni prenos slike, digitalno upravljanje planovima i proizvodnjom; otvaraju put komunikacijskoj tehnologiji da u potpunosti integrira izdavače, kupce, tiskarske procese, proizvodnju papira, prodaju.
Na svjetskim skupovima o razvoju tiskarstva, ćesto se razvije polemika kako u budućnosti neće biti eksponencijanog razvoja računarstva pa time niti drastičnih promjena u tiskarstvu. To je stav uglavnom starije generacije, dok se mlađi svjesno spremaju na nove promjene. Najvažnija tema je JDF (*2) kao jezik tiskarstva, kao jedna od shema XML tehnologije, kao nešto što integrira sve u lancu proizvodnje tiskarskog proizvoda; od izdavača do potrošača.
2. Automatizacija i standardizacija u tiskarsvu u XML tehnologiji
Među tiskarima se pojavila nervoza oko investicijskih koraka novih tehnologija. Tiskari u prvom redu razmišljaju o dograđivnju novih elektroničkih komponenti na postojeće instalacije. Shvatili su da je neizbježno promijeniti tehnologiju izrade offset ploča i u velikom su zamahu kupnje CtP (computer to plate) uređaja. Nakon deset godina sumnjičavog gledanja na digitalni tisak, tiskari shvaćaju da treba imati takove uređaje jer su oni u mogućnosti rješiti spcifične zahtjeve: individualizacija, pokusne naklade, primjena novih otisaka kao na primjer tisak velikih fomata, tisak na nestandardnim materijalima.
Tiskarstvo je složen sustav za opisivanje jer se sastoji od ogromnog broja primitivnih dijelova koji su unutar radnih tokova srednjih i velikih postrojenja. Do prije deset godina nije bilo uspjeha u osmišljavanju baza podataka o grafičkoj proizvodnji jer postojeće logike baza podataka su potpuno jalove za digitalnu primjenu tiskarskih tokova. Pojava XML-a prije sedam goina otvorila je put digitalnom informacijskom dobu u tiskarstvu. XML omogućuje neograničenu razmjenu podataka imeđu međusobno drugačijim primjenama i operativnim sustavima, razmjenu dokumenta među različitim bazama podataka, sakupljanje informacija iz najrazličitijih izvora.
Isti XML zapis samo jednom spremljen može se prikazati na velik broj načina: različito presložen u tablicama na ekranu, na pisaču, na fotoosvjetljivaču, na mobitelu, video ukomponiran, prelomljen za knjigu u nekoliko redizajniranih preloma, ili neke druge medije. Razlika prema HTML-u je što ovaj nije modularan već je pripravan samo za jedan prikaz onakav kako je programiran. Nasuprot, XML je nezavisan: Isti zapis radi na bilo kojem komunikacijskom uređaju (otvara se put multimediji) onim sadašnjim i onim uređajima koji još nisu doživjeli svoj patent. Takav zapis će nadživjeti sadašnju tehnologiju. XML je pripravan za buduća inovativna rješenja prikazivanja. XML se kreira iz nebrojno raznorodnih izvora.
XML zapis ima život a i živjeti će izvan interneta, za klasično izdavaštvo naprimjer, za zatvorenu multimediju. XML je prvenstveno razvijen za Web i tu će imati najžešći upliv u promjene. Razvijaju su sučelja koja određuju načine pristupa podacima u dokumentu (Dopkument Objektni Model - DOM) za kreiranja scenarija prikaza podataka za najrazličitije zahtjeve.
Isti XML dokument se može rastegnuti na kojekakove tiskarske uređaje, u bilo koju tipografiju u grafičkoj pripremi, rezoluciju a time je slobodan za nove primjene. XMLom se može doći do različitih baza podataka, različitih izvora, uzeti, prenjeti i zamjeniti podatke među razaličitim korisnicima. XML postaje standard procedura izmjena podataka i dokumenata u tiskarstvu. XML-om će se stvoriti standard komunikacije. Nije potrebno zatvoriti diskusiju gdje se XML sve primjenjuje i gdje će se primjenjivati. Ali prostor primjene je strašan i to je razlog zašto smo svi uzbuđeni u prilaženju XML informacijskom svjetu.
Dobro je da se je s pojavom XML-a prepoznao dobar alat i jezik za sveopću komunikaciju i postavio kao osnova razvoja poslovanja u tiskarstvu. XML je globalna okosnica za elektroničku poslovnu razmjenu podataka. Zbog toga smo predložili da se sav razvoj našeg projekta u tiskarstvu, WebPoskok, zasniva na ovoj tehnologiji.
Opredjeljenje za upotrebom XML jezika (koji je nastao neposredno u vrijeme pokreta CIP3/CIP4 (*2) kao komunikacijski alat u tiskarstvu) otvara slobodnija gledanja na budućnost razvoja automatizacije grafičke industrij. XML-ov princip omogućuje stalna dodavanja novih saznanja, znanja, a time i doradu normativa i standarda proizvodnje. Internetom zasnovan način komunikacije otvara prostor povezivanja različitih platformi i upotrebom rješenja koja su kreirana dislocirano. Povećanja znanja postižu se sveopćom upotrebom interneta pa se potpuno napušta direktno kontaktiranje. Ponude informacija dobivaju se preko “elektroničkog agenta”. Sav noviji grafički programski alat podržava XML tehnologiju jer su u kratkom periodu pokazali superiornost na relaciji Interneta i upravljanja svih dijelova grafičke proizvodnje.
3. WebPoskok, projekt napretka digitalne kulture u tiskarstvu.
Ambiciozni projekt «WebPoskok» (Web Programsko Orijentirani Sustav Komponenata za Otvorenu Komunikaciju, autori V.Žiljak, K. Pap) je projekt izrade XML-u baziranih programskih komponenata za stvaranje Internet komunikacije za postojeće relacione baze podataka (Informix, DB2, Microsoft SQLServer, Oracle), njihovu međusobnu komunikaciju i komunikaciju s web aplikacijama i web servisima. WebPoskok se razvija u prvom redu za tiskarsku primjenu premda su izvedeni i pilot projekti drugih područja /“2 , (*2), (*3). WebPoskok koristi suvremene XML tehnologije postavljene kao industrijski standard: XQuery, XPath, XMLSchema, XSL/XSLT/XSL-FO, JDF, SOUP, WSDL i Web Service. Projekt WebPoskok omogućiti će koegzistenciju starih i novih baza podataka i njihovo međusobno povezivanje uz optimalnu investiciju u hardver i softver. WebPoskok ima namjeru doprinjeti razvoju standarda za informatizaciju i automatizaciju industrijskih procesa i dokumenata u Internet okruženju. WebPoskok projekt ima cilj postizanja zadatka; da se informacija iz bilo kojeg dijela tiskarskog pogona, tiskarskog stroja te iz baze podataka može dobiti svugdje, u svako vrijeme i na svakom mjestu. Obuhvaćaju se područja kalkulacije, prećanja zalihama, upravljanje i kontrola radnih tokova.
Već u nazivu «WebPoskok» se sugerira da je sve bazirano na forsiranju komunikacije Internetskim tehnologijama, XML-ovskim programskim jezicima kako bi se ulaz u baze podataka o tiskarstvu koje uključuje strojne signale, stanje proizvodnje i planiranje, pristupilo u bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg mjesta. Namjera WebPoskok-a je stvoriti okolinu za “online” tiskarstvo koje objedinjuje tehnički aspekt, funkcionalni, strukturni i poslovni. U diskusije o definiranju i sadržaju WebPoskok-a ukljčeni su i “krajnji korisnici” koji u taj razvoj uguravaju ona promišljanja koja će rješenju WebPoskok-a dati i praktičnost.
Razvoj komunikacijskih sustava u tiskarstvu postavljanjem WebPoskok-a ima cilj kreiranja niza protokola integracije i automatizacije za opis tiskarskih poslova. Koristi se mrežna transmisija, upravljanje tiskarskim strojevima te procesi koji uključuju komercijalni industrijski softver.
Računarska grafika svakim danom zasjeda na nova područja. Ako se zadržimo samo u tiskarstvu tada se mora reči da je sazrelo šire gledanje na ciklus koji obuhvaća tisak, doradu, izdavaštvo, grafičku pripremu te arhive slika. Iskorištavnje svih tiskarskih kapaciteta, organizacija i dizajnerskih izvora, a koji su raznorodno zasnovani, objedinjava se XML tehnologijom. Kako se svakim danom pojavljuju nove rutine pa i cijeli jezici u XML okruženju, očekujemo standardizaciju s ciljem da se tisak pokreće i odvija svugdje, na svakom mjestu i u svako vrijeme. Pred nama je potpuno otvorena globalna tiskara.
Sa WebPoskok
logikom, nastoji se prilagoditi svakom zahtjevu kupca. Govorimo o "Formatu" s
kojim se određuje proces proizvodnje, integracija protoka informacija, naredbi,
upravljanja u širem smislu te riječi. Središnji
zadatak WebPoskok-a je stvoriti kvalitetnu sposobnost realizacije grafičkog
proizvoda od početka do isporuke. Uključeno
je specificiranje; kreativna razrada zadatka, grafička priprema, protok prema
tisku, tisak, operacije poslije tiska i sam čin isporuke. Svi podaci normativa i pravila vođenja proizvodnje rješavaju se XML
tehnologijom.
Sazrelo je vrijeme i stvorila se potreba za sređivanjem stanja svih tokova u grafičkoj proizvodnji. Pretenzija WebPoskok-a je da se tim projektom razviju široko prihvaćena industrijska pravila protoka izvedbe poslova od grafičke pripreme do dorade. Dosadašnja proizvodnja je skup rješavanja pojedinih procesa: Nezavisno se izvodi tisak od pripremnih radova i od uveza. Tipično ponašanje sadašnjeg ustrojstva grafičke proizvodnje je savršenstvo fragmentalnog rješavanja izdvojenih procesa. Novo informatičko doba omogućuje "digitalno ujedinjavanje”svih procesa u tiskarskom lancu.
WebPoskok se usredotočuje na povezivanje pojedinih poslova u cjelovitu struju izdrade grafičkog proizvoda. Tako "protok radova" postaje najzanimljivija točka izučavanja u tiskarstvu. Tijek operacija se proširuje od točke narudžbe do isporuke. Nadalje, WebPoskok ima pretenzije integrirati ono što još danas nazivamo okolinom tiskarstva; medije, dizajn, grafičku proizvodnju "po pozivu", digitalni tiskarski kiosk, individualne procedure rješavanja specijalizirane proizvodnje. Potpuna automatizacija praćenja proizvodnje uvodi se kako bi se povećala produktivnost, postigla fleksibilnost i jasnije sagledala tiskarska problematika.
Istaknute značajke WebPoskak-a
· Izvesti, planirati i pratiti tisak od ideje do isporuke. To uključuje razradu dizajna, radnje prije tiska, tisak, doradu sve do odziva ocjene prihvaćanja proizvoda.
· Premostiti sve zapreke u lancu proizvodnje što uključuje vremenske planove i proizvodnju kroz informacijski upravljački sustav.
· Usaglašavanje zamisli korisnika o proizvodnom lancu i stvarnim mogućnostima tiskare s posebnim naglaskom na višeslojnu pripremu. Ovisnost color managementa o svim tiskarskim resursima; pokusni otisak, digitalne probe, masovni tisak.
· Nalaziti fleksibilna i prilagodljiva rješenja izlaska iz tiskare koja nema prilagođenu opremu te obavljanje poslova dislocirano ili parcijalno, ovisno o optimalizaciji konačnog poslovnog efekta.
· WebPoskok je sustav kreiranja podataka, dobro razrađena struktura grananja i povezivanja podataka kao osnova parametara za simulaciju tiskarskih procesa /”3.
· WebPoskok je XML zapis pa je stoga krajnje fleksibilan, oslobođen od strogih relacijskih projektiranja i hijerarhije i prilagodljiv na sve buduće zahtjeve i razvoje. Prilagodljiv svakom korisniku sa jednostavnim nadogradnjama i proširenjima.
· WebPoskok, s pretenzijom industrijskog standarda, pojednostavljuje "informacijsku razmjenu" između različitih primjena i metoda u grafičkoj industriji. U tom smislu, WebPoskok se temelji na postojećoj tehnologiji ali se udaljuje od postojećih djelomičnih rješenja, kao na primjer CIP3-ov "Proizvodni Tiskarski Format” (PPF) i Adobeov PJTF sustav" (*1).
Jezik XML-a počinje sa formiranjem rječnika i «kuharice» za određenu struku. U WebPoskok-u, XML Shemi tiskarstva, koji se razvija već tri godine nisu se niti izdaleka završili niti riječnik niti «kuharica». Nisu se približili kraju popunjavanja svoje baze pojmova o procesima, materijalima, metodama, opremi te drugim poglavljima iz tiskarske klasifikacije. Do sada su definirani opisi normativa dvjesotinjak uređaja u tiskarstvu te desetak općih procesa. Tako organizirani pristup stvaranja jezika tiskarstva vodi ka standardizaciji. Optimalizacija traži definiranje okvira prostora u kojem se krećemo te prilagođavanje podataka uvjetima njihovog kolanja zmeđu sustavima. Stvara se rječnik kao zajednička baza za razvoj WebPoskok-a, jezika radnih tokova grafičke proizvodnje i njihove integracije.
WebPoskok sa računarskim integriranjem tiskarske proizvodnje (Computer Integrated Manufacturing CIM) teži kompletnoj integraciji i automatizaciji svih proizvodnih procesa. WebPoskok nije sam po sebi opće primjenjeno rješenje već sustav kojeg treba izgraditi i prilagoditi svakoj situaciji posebno. Razvoj softvera ostaje individualno prilagođavanje proizvodnji specifičnoj za svaki proizvodni kapacitet. Cjelokupan softver je pripremljen za XML baze podataka koje peuzimaju instrumentalne i programske podatke. To objedinjuje radne tokove sedam podprocesa: grafički dizajn, tipografsko oblikovanje, reprofotografske obrade slika, izradu tiskovne forme, podešavanje tiskarskog stroja, kontrole otiska i vođenje tiska. Svi ovi parametri određuju se već u odjelu grafičke pripreme i prenose se medijem (disk) od odjela do odjela, od uređaja do uređaja.
Dobra i čvrsta karakteristika WebPoskok -a je potpuna baziranost na XML-u (*3) (www.w30rg/TR/REC-xml) čime se osigurava potpuna fleksibilnost s obzirom na budući razvoj. XML najdjelotvornije podržava Internet i Intranet primjene a baš to je osnova komunikacije unutar i izvan tiskare. WebPoskok otvara zbog toga nove odjele kako po temi rada, interesu, razinama utjecaja odlučivanja tako i ocjenjivanja novih tiskaskih tehnologija. Potrebna je široka suradnja svih koji promišljaju standardizaciju i integriranu tiskarsku proizvodnju. Neposredno sada, nude se aktualne teme: Poboljšanje tijeka rada u pripremnoj fazi; Pokusni otisci i standardizacija color managementa u daljinskom upravljanju tiskom; Kontrola i upravljanje uvezom knjige, Vođenje dokumentacijskog informatičkog sustava u tiskarskoj produkciji; Sustavni tijek rada u grafičkoj pripremi; Automatsko mrežno upravljanje bojom za visoke naklade; Automatika e-mreže u novinskom tisku, Softverski prevodioci za PPF; Boja u tisku i završnim procesima.
4. Digitalno tiskarstvo kao poveznica sa infomtičkom tehnologijom
Računarska i informatička tehnologija proširuje tiskarstvo i omogućuje bujanje ideja na poslove koji su posve novi a koje staro ustrojstvo tiska nije dozvolilo primjenjivati. Bitna razlika koncepta konvencionalnog tiska prema digitalnom sadržana je u pojmu "slijedni tisak". To drugim riječima znači da se, naprimjer, knjiga može tiskati redosljedom od prve stranice do zadnje. Tiskovna forma (najčešće virtualna) izvodi se u realnom vremenu tiskanja. Za takav način tiska trebalo je pričekati napredak računaske tehnologije (1993.) kako bi se prenos i procesiranje podataka obavilo u usaglašavanju sa konkurentnom brzinom konvencionalnog tiska. Time je otvoren put sveopćoj individualizaciji tiskarskog proizvoda. Podaci o individualizaciji se ili generiraju algoritmom tokom tiska ili se izvlače iz prethodno organizirane baze.
Individualizirani tisk će promijeniti tisak mnogih proizvoda kao naprimjer: kataloga, bošura, spijalizirane literature, tisak znanstvene literature posebno u zemljama sa manjim brojem stanovnika. Slaba rješenja su u automatizaciji preloma, knjige naprimjer, budući da ne postoji standardiziran grafički proizvod. Kao moda odjeće, nastje i moda individualnog rješenja tiskom.
Diskusija o individualiziranom tisku najprije nas podsjeti na svoju uspješnicu: u izradi dokumenata omogućeno je izvođenje digitalne slike koju je «nemoguće odlijepiti i zamijeniti». Individualizirani tisak je pojava koje je sa Xeikonom, naprimjer, prije deset godina najavila novo poglavlje u «graphic art». Variable Data Printing (VDP) je pojam koji se više susreće u ovom segmntu.
Individualizirani tisak poistovječuje se i sa tiskom «na zahtjev» i tiskom u «jednom primjerku» kakav se organizira preko «digitalnog kioska». Ovaj pak zadnji primjer je u sprezi sa Internetom gdje se glavnina tiska odvija izvlačeći tiskovinu iz baza podataka: e-novine, e-knjige, e-časopisi. Imat ćemo sve veći rast individualnog, pojedinačnog tiska koji dolazi kao naprimjer; katalozi iz robnih kuća, proizvođača skupih proizvoda, a sve to zbog kompjuteriziranog praćenja kupaca. Možemo zbog toga očekivati osnivanje posebnih agencija koje će proizvoditi individualizirane novine i dostavljati ih određenom krajnjem kupcu. Takva mušterija će se predplatiti na samo osobnu temu kao naprimjer «likovna kritika iz svih dnevnih novina tog dana» jer ga drugo ne zanima. Pojedinci bi se mogli predplatiti na pregled sporta, crne konike, burzovnih izvještaja, politike srdnejg istoka i mnogih drugih tema sa stupnjem širine koja bi se programirala posebno za određenog čovjeka. Dolazi do vremna prepoznavanja «osobe kupca» i prodavača preko dobro organiziranih relacionih baza podataka. U tom segmentu se je na vrijeme pojavio XML pokret koji će omogućiti da se elektroničkim putem kranji kupac virtualno dovuće do tiskarskog stroja. Krajnji kupac je dinamička transakcija o kojoj će morati voditi brigu svi u lancu uspješnje prodaje, ponude i neposredne proizvodnje. Mnoge teme individualizacije će se rješavati samo Interntom. Industrija tiskarstva ne smije propustiti šansu i ne osvojiti nova tržišta individualiziranog tiska budući da je već udomačila XML tehnologiju u svim razinama – od instrumentalnih podataka iz procesa tiska do najsenzibilnijih dijelova tržišta. XML tehnologija postaje bitni pokretač masovnog prilgođavanja tiskastva suvrmenoj okolini. Infomacijska thnologija dopušta individuama da kroz digitalni tisak kreiraju vlastiti proizvod te im pruža šansu vlastite kreacije.
Digitalno tiskarstvo i novi mediji jako su motivirajuće sredstvo masovnog osmišljanja novog grafičkog proizvoda. Tisikarstvo u budućnosti ulazi u nov prostor i nije, kako se mislilo, na zalazu metoda širenja infomacija, već u ekspanziji sa njraznovrsnijim primjenama.
5. Osnivanje radnih grupa
WebPoskok je jako rastezljiv jer su znanja nesistematizirana, a budući zahtjevi sve veći. Od vremena do vremena osnivaju se nove radne grupe sa zadatkom definiranja budućih verzija WebPoskok-a.
Središnje diskusije na našim seminarima (*4) se vode oko svrsishodnog postavljanja zadataka radnim grupama koje će definirati vizije pozitivnih doprinosa WebPoskok-a. CIP4/WebPoskok traži novu “sivu masu”, pionire koji koji će razvijati ekspertna znanja i koji će biti nosioci vizije o sutrašnjim tehnologijama. Treba stvoriti internacionalnu “radnu atmosferu” oko definiranja izgleda buduće tiskare. Razvoj, koji “stvarno odgovara potrebama” uspješne grafičke proizvodnje. Sadašnje radne grupe nude različite diskusije i ima nekoliko koncepta o davanju izvještaja. Ovdje se nudi dodatak i razrada po sljedećim nezavisnim naslovima:
- tiskarski hardver (uključuje pripremu, tisak i doradu)
- informacijski hardver
- XML tehnologija u tiskarstvu
- normativi grafičke pripreme
- normativi tiskarske proizvodnje
- normativi grafičke dorade
- normativi u ambalaži
- razvoj standarda
- novinski tisak, e-novine, PDF novine
- digitalno tiskarstvo
- nakladništvo revijalnog tiska i oglasa
- materijali, s naglaskom na razvoj novih bojila
- završne, doradne operacije, pakiranje i etiketiranje
- organiziranje korisničkih interesa
- tisak s varijabilnim podacima
- tisak - Web/rotacija
Radne grupe predložene su kao međunarodne ekspertne skupine ali koje uključuju korisničko iskustvo i potrebe sadašnjosti. Radne grupe okupljaju se oko opće CIP4/WebPoskok ideje sa svrhom razmjene znanja o novim dostignućima kako bi optimalno kreirale svoje zaključke. Korisnici imaju svoj ekspertni sustav, svoja specifična znanja i zahtjeve. Tržište se ne mijenja tako brzo kao što se mijenja primjena komunikacijskih metoda i informatike u tiskarstvu. Nastoji se ne samo dati viziju budućeg tiskarstva nego, povezati sadašnjost i budućnost kontinuiranim prelazima. Naš udio u svim ovim diskusijama je pomoći apsolviranim inženjerima i voditeljima grafičke proizvodnje da budu upoznati sa dolazećim promjenama i spremni u čvrstini odlučivanja o novim investicijama i novom ustrojstvu procesa pripreme, tiska i dorade. Od svakog učesnika tiskarstva očekuje se doprinos u internacionalizaciji CIP4/WebPoskok novostima sa svojim specifičnim znanjima a time i ekspertnim prijedlozima. Udruživanje u WebPoskok otvara se mogućnost dostupnosti do zadnje postavljenih i izdiskutiranih saznanja i informacija o tiskarskim procesima. Pruža se uvid u aktualne primjene te se o istom daju kritike i prijedlozi poboljšanja. Nadalje, omogućuje značajno djelovanje na razvoj modernizacije tiskarstva te njegovo ubrzanje. Otvaraju se mogućnosti definiranja virtualnog tiskarstva u svrhu simuliranja i mjerenja odziva svake pojedinačne ideje. To bi bilo značajno u zaobilaženju lošijih odluka kojima se gube, ne samo novac, već i vremenski korak u pojedinačnom razvoju grafičkih pogona.
6. Zaključak
WebPoskok ima pretenziju da promovira i ponudi nove alate u XML okruženju za tiskarstvo kako bi o što kraćm vremnu ušli u široku primjenu XML-izacije. WebPoskok respektira sve značajke XML tehnologije s ciljem da se uključi u tokove internacionalizacije medija te u nezavisno elektroničko publiciranje. S kreiranjem XML zapisa nismo obavezni se opterećivati o namjeni tih podataka a to znači da će se podaci moči u budućnosti koristiti sa novim grafičkim alatima. WebPoskok grupe izučavaju razmjenu podataka među međusobno drugačijim primjenama i operativnim sustavima, razmjenu dokumenta među različitim bazama podataka. Morat ćemo prihvatiti činjenicu da će zbog jednostavnosti prirode XML-a on biti brzo prihvaćen a to će silno promjeniti sadašnje tiskarsko ustrojstvo. WebPoskok ima najžešći razvoj na osmišljavanju Shema za svaku akciju manipulacije sa podacima. Sheme su «Web filtreri»; s jedne strane spremaju informacije u postojeće baze ili formiraju svoje stalne ili privremene XML forme, a s druge strane, preko namjenskih Shema se povlače podaci iz različitih izvorišta u jedinstven privremeni dokument kao podloga tehnologijama za prikaz, najčešće, dinamičkih izvještaja. Pristup «digitalnom radnom nalogu» u tiskarstvu počinje sa stvaranjem integrirane dvije koncepcije: XML i relacione baze podataka normativa, opisa procesa i načina upravljanja grafičkom produkcijom.
7. Tumačenja:
/“1 V. Žiljak,
State of the art in Engineering of Printing and Graphic Art, pp72, Annual 2003
of the Crostian Academy of Engineering Annu. Croat.
Acad.
/”2 V. Žiljak, Digital Printing and XML Technology in Graphic Production Planing, International Conference on innovative educational content management and digital printing Athens, Greece, 2003, pp 84-88, ISSBN: 960-85908-4-1
/“3 V. Žiljak, K. Pap, V. Šimović, THE SIMULATION OF INTEGRATED CONVENCIONAL AND DIGITAL ENTREPRENEURSHIP SYSTEM MODELS WITH THE FINANCIAL PARAMETERS, 15th International Conference on Systems Research, Informatics, and Cybernetics- INTERSYMP - best paper award, Baden-Baden, Germany, 2003. pp 89-100, ISBN, 953-99326-0-2
8. Literatura:
1. Diskusiju o informatičkim tehnologijama u tiskarstvu najbolje opisuju web stranice najzaslužnijih u razvoju pokreta CIP4 standarda: Fujifilm Electronic Imaging (www.ffei.co.uk ), Agfa (www.gmicolor.com ), Printcafe Software, Inc. (www.printcafe.com ), Heidelberger Druckmaschinen AG (www.heidelberg.com ) Best GmbH (www.bestcolor.com ), Wohlenberg (www.wohlenberg.de ), Graphics Microsystems (www.gmicolor.com ), Fraunhofer IGD (www.igd.fhg.de/igd-a1 ), Eltromat Polygraph (www.eltromat.de ), Koenig & Bauer AG (www.kba-print.com ).
2. CIP4 izvori: www.cip4.org/./ , www.cip4.org/ppf_overview/index.html , http://www.w3.org/TR/REC-xml-names
3. (world wide web consortium) www.w3.org/1999/xhtml
4. V. Žiljak: Znanstveni skup Tiskarstvo 04, http://www.geocities.com/tiskarstvo , i http://www.geocities.com/tiskarstvo/03
5. http://webposkok.fotosoft.hr , www.ziljak.hr
6. http://webposkok.fotosoft.hr/hep
7. http://webposkok.fotosoft.hr/hzzo
8. The Future of Print 2, ISBN 1 85 802 9414 , Pira International Ltd.
9. www.pira.co.uk «Five Year Technology Forecast of Printing and Publishing» – Pira International
10. «Internet domain survey» www.isc.org/ds/host-cont-history.html , http://www.isc.org/index.pl?/ops/ds/
11. Network Wizard www.nw.com
Prof. Dr. Sc.Vilko Žiljak
Zagreb, 18. 12. 2003., 29.02.04. 19.05.04