"Produkcijska integracija nakladničkih i grafičkih procesa"

Ključne riječi:

JDF, normiranje elemenata produkcije, XML

Sažetak:

U radu se istražuju procesi automatizacije koji su u znatnoj mjeri otklon od same produkcijske automatizacije prema elementima automatizacije cjelokupnog poslovanja. Daju se prijedlozi radnoga tijeka svih faza knjižne proizvodnje kao i elementi implementacije baza podataka u izdavačke i grafičke sustave.

Rezultati istraživanja služe kao putokaza za integriranje računalnog upravljanja između izdavača i tiskare, pod XML tehnologijom.

1. Uvod - cilj istraživanja
U svijetu se vode intenzivne diskusije koje se prezentiraju i analiziraju na znanstvenim kongresima a odnose se na projekciju budućih razvojnih smjernica grafičke i izdavačke knjižne produkcije. Tako, primjerice, Stephan Jaeggi , [1] član savjetodavnoga vijeća CIP4 konzorcija [2] , na Seybold-ovom kongresu u San Franciscu, 2002 godine, kao glavne izazove u naznačenom području dijagnosticira slijedeće:

1. integracija različitih aplikacija i faza produkcije, kao što su:
•  informacijski sustavi,
•  grafička priprema,
•  tisak,
•  grafička dorada
•  distribucija,
•  financije...

2. konekcija različitih sustava, kao što su:
•  kupci,
•  dobavljači,
•  produkcija,
•  distributeri...
•  distribucija,
•  financije...

U radu se smatra da su ovi procesi, gledajući prije svega iz lokalne perspektive, izuzetno značajni. Posebice, ima li se u vidu veličina lokalnoga tržišta i znaju li se prednosti razionalnog, integriranog i automatiziranog poslovanja.

U prikazanom presjeku, svakako je veliki izazov projicirati buduće razvojne smjernice u komparativnim djelatnostima knjižne produkcije tj. u kakvoj će simbiozi ove djelatnosti postojati u budućnosti. Izazov nije, dakako, samo projicirati tehnički razvoj.

Glavni je cilj ovoga rada predložiti okruženje koje će unaprijediti grafičku proizvodnju s posebnim naglaskom na proizvodnju knjige. Pri tome se misli na cjelokupan put knjige, od autora do ulaska u skladište.

Ključno pitanje na koje će je potrebno dati odgovor je kako će se promjene u budućnosti odraziti na grafičku i izdavačku struku tj. kako će izgledati proizvodnja knjiga u budućem tehničkom okruženju? Dat će se prijedlozi i smjernice koje predviđaju korake koji će nam pomoći u prilagodbi, kako bismo se pripremili za budući izgled ovih djelatnosti. Prof. dr. Simo Karttunen, u jednom od svojih izlaganja naglašava slijedeće: [3] “može se očekivati da će izdavaći maksimalno koristiti sve isplative i uspješne načine izdavanja, od web-a i mobilnih servisa, do tiskanih medija i digitalne televizije. Ključno je, međutim, naročito za posjednike autorskih prava, znati odvojiti u tim procesima sami sadržaj od strukture, tj. od medija i procesa distribucije. Pri tome sadržaj, datoteka, i dokument moraju biti fleksibilni s obzirom na verziju, varijabilnost podataka, vrijeme nastanka, ciljane grupe i načine distribucije pri ćemu se za sve navedeno moraju predvidjeti mogućnosti redizajna fizičke strukture dokumenta”.

Ovakav način razmišljanja je, mišljenje je ovoga rada, uvod u XML (eXtensive Markup Language) [4] logiku označavanja i odvajanja strukture od sadržaja, gdje je sadržaj knjige odvojen od izgleda i oblika samoga završnog medija izdavanja.

2. Rutine automatiziranja knjižne produkcije

Potrebno je pronaći put kontrole i porasta karakteristika proizvodnosti od samog autorskog rukopisa pa sve do automatskog setiranja velikih tiskarskih i doradnih strojeva. Različita su razmišljanja i pokušaji implementacije automatizacijskih tokova u ovu vrstu proizvoda. U ovome radu se predlažu nužni koraci u izdavačkim i grafičkim sustavima koji će pospiješiti implementaciju navedenih sustava, posebice u području knjižne produkcije. Pritom nije cilj iscrpan opis karakteristika PPF (Print Production Format) i PJTF (Portable Job Ticketing Format) datoteka, već istražiti što sami izdavački sustavi trebaju pozitivno crpiti iz organizacije produkcije pod navedenim radnim tijekom. Dakle, što u pogledu proizvodnosti, vremena, racionalizacije, kontrole i kvalitete same knjige znače navedeni procesi. Time se želi doprinjeti laganom otklonu od čiste tehničke analize samoga CIP3 sustava te se predlažu nužne upravljačke karakteristike i integrirano promatranje grafičke i izdavačke industrije u ovakvome okruženju. Nadalje, što je možda i još značajnije, daje se i kritički osvrt na nedostatke navedenog tijeka proizvodnje u smislu koncentracije na daljnja razmišljanja i diskusije u pogledu automatizacije i racionalizacije.

Impozicija arka . Ova procedura postaje izuzetno značajna jer doprinosi automatizaciji knjižne produkcije u fazi nakon konačnog definiranja svih elemenata knjige tj. nakon završetka faze grafičke pripreme za sve knjižne stranice i sve elemente same knjige. Radi se o proceduri koja bilježi slijedeće parametre stranice:

•  format stranice,
•  napusti,
•  vrsta uveza,
•  redoslijed stranica,
•  redoslijed araka,
•  debljina papira i sl.

i pri tome doprinosi automatizaciji na način da dobivene informacije prenosi u aplikacijski sustav digitalne impozicije te utječe na porast brzine i kvalitete kao i ekspeditivnosti same digitalne impozicije.

Ovaj rad daje slijedeće prijedloge, kako maksimalno iskoristiti naznačene mogućnosti. Potrebno je, prije svega, obaviti slijedeće aktivnosti u odjelima grafičke pripreme i tehnološke razrade proizvoda:

•  detaljna analiza strojnog parka u CTP području i području tiska s obzirom na formate papira koji se mogu koristiti,
•  analiza papira i tiskarskih ploča u vlastitim resursima kao i kod dobavljača radi istih karakteristika,
•  analiza strojeva za savijanje s obzirom na ulazni format arka i načine savijanja,
•  analiza ostalih doradnih strojeva,
•  detaljna tehnološka razrada različitih kombinacija i mogućnosti proizvodnje knjige,
•  snimanje i pohranjivanje karakterističnih predložaka digitalne impozicije ( template i hot-folder )

Predlaže se uska suradnja između izdavača i tiskare u zajedničkom građenju automatiziranih impozicijskih procesa s obzirom na formate knjiga, vrste uveza, korištene papire i sl. Na odjelu koji kontrolira impoziciju knjižnih araka je da se ovi procesi informatički prilagode automatizacijskim zahtjevima.

Digitalno rastriranje . Ovaj set procedura nudi gotove rutine rasterskih točkica, prema obliku, vrsti i kutovima zakreta. Na ovaj se način omogućuje automatizacija procedura tiska s predefiniranim informacijama o samom rasteru koji će se koristiti pri izlaznim opisnim parametrima knjige. Grafičkoj je pripremi omogućen manevarski prostor testiranja i istraživanja s obzirom na reprodukcijsku zahtjevnost same knjige.

Zaključuje se da je potrebno obaviti intenzivna testiranja između grafičke pripreme i tiska kako bi reprodukcija bila zadovoljavajuća te, putem kolornih profila, ubrzana i automatizirana. Testiranja su potrebna i radi analitičkoga promatranja karakteristika same rasterske reprodukcije s obzirom na odabrane rastere. Prije svega se misli na prirast rasterske točke.

Izrada tiskarskih ploča . Procedure podrazumijevaju rutine koje se odnose na slijedeće informacije koje su značajne za digitalnu reprodukciju u fazama proizvodnje knjige:

•  vrsta tiskarske ploče (prema debljini i tipu emulzije),
•  potrebno vrijeme osvjetljavanja s obzirom na ponuđene klinove i testove
•  varijacije s obzirom na tip reprodukcije,
•  vrsta razvijačkih i fiksirnih otopina,
•  potrebno vrijeme razvijanja ploča,
•  podaci o uređajima za osvjetljavanje ploča,
•  podaci o uređajima za razvijanje ploča i sl.

Drugim riječima, upisom različitih kemigrafskih informacija, doprinosi se automatizaciji, jednostavnosti rukovanja i kvaliteti u fazama kemigrafijskih procesa.

U radu se sugerira porast aktivnosti u području kemigrafije. Naime, CTP tehnologija izrade ploče je relativno nova tehnologija s aspekta proizvodnje samih ploča i kemikalija za razvijanje ploča. Poznati svjetski instituti, (primjerice, Fogra ) vrlo intenzivno na tržište lansiraju različite novitete u produkciji klinova, testnih formi i probne i pokusne produkcije. Značajne se promjene u internoj kemigrafskoj produkciji mogu postići u pogledu brzine i automatizacije trenirajući i prateći aktivnosti ovakvih instituta.

S druge strane, rad sugerira i aktivne izrade internih kastimiziranih testnih formi i klinova te njihovu kombiniranu kontrolnu usporedbu sa sugeriranim produktima iz različitih instituta. Premam Martinu Baileyu, višem tehničkom konzultantu Harlequina , pri građenju standarda baziranog na job-ticketing datoteci, kao što je PPF je potrebno slijedeće [5] :

•  ”definirati sami standard tj. definirati jezik s kojim različite aplikacije u sustavu mogu komunicirati,
•  usustaviti aplikaciju koja šalje podatke,
•  definirati i prilagoditi aplikaciju koja prima podatke, primjerice tiskarska konzola koja čita PPF datoteku”.

Upravljanje zonama bojanika u tisku . Ovo je jedan od najznačajnijih doprinosa automatizaciji proizvodnih procesa u području knjižne produkcije. Radi se o sustavu koji analizira informacije o reprodukciji i prenosi informacija direktno prema zonama bojanika. Zone bojanika se, na taj način, automatski reguliraju s aspekta nanosa bojila na otisak.

Ove mogućnosti hrvatski grafički sustavi, radi nedostatne informiranosti, najčešće poistovjećuju sa samim CIP3 sustavom tj. razmišljaju o ovim rutinama kao jedinim elementima CIP3 automatizacije što nije sasvim adekvatno.

Kontrola registra. Procedura radi na sličan. Ne radi se jedino o zonama i količini boje, nego o optičkoj i elektronskoj analizi pasera koji se automatski podešavaju i međusobno prilagođavaju u svrhu kvalitete otiska.

Sugerira se linearizacija i kalibracija cijeloga procesa nastanka knjige. Ispravnim industrijskim vođenjem ujednačavanja kolornih prostora te upravljanje kolornim radnim tijekom kroz sve procese i u svim fazama značajno doprinosi porastu kvalitete digitalne reprodukcije. Doprinosi, dakako, i ubrzanju produkcijskih procesa.

Sa sveobuhvatnim korištenjem ovih rutina, mogućnosti racionalizacije produkcije i porasta kvalitete knjige kao grafičkog proizvoda su vrlo izvjesne. S jedne strane, brzina u fazama izrade knjižne produkcije značajno raste. Nadalje, kvaliteta otiska, s obzirom na analizu dobivenu iz faza grafičke pripreme je u značajnom porastu a vrijeme podešavanja strojeva kraće

Na osnovi informacija dobivenih iz faza grafičke pripreme i digitalne impozicije knjižnog arka koje se odnose na:

•  format stranice knjige s napustima,
•  vrstu željenog uveza,
•  redoslijed knjižnih araka s oznakama redosljeda tiska,
    doprinosi se procesu automatizacije u slijedećim područjima grafičke dorade:
•  rezanje knjižnih araka,
•  savijanje araka,
•  sabiranje araka prema naznačenom redoslijedu,
•  poravnavanje araka,
•  uvezivanje.

Radi se o procedurama koje automatski setiraju strojeve u grafičkoj doradi radi ubrzanja i radi porasta točnosti i kvalitete samih doradnih procesa. U prvoj su se fazi te procedure odnosile na:

•  nož,
•  trorezać,
•  stroj za savijanje araka,
    a kasnije je proširena PPF aplikacija i na neke dodatne procedure.

Analizirajući prilike u Hrvatskoj, s aspekta implementacije CIP3 sustava automatizacije, može se zaključiti da je područje grafičke dorade u hrvatskim produkcijskim sustavima prilično neinventivno. Naime, u svega desetak tiskarskih sustava u Hrvatskoj koji su uopće implementirali CIP3, grafička dorada pod ovim sustavom gotovo da i nije obuhvaćena. Naime, ako na cijelom području Hrvatske, svega nekoliko strojeva za savijanje i rezanje ima osnovne CIP3 opise, onda je to zaista zanemarivo i zaslužuje kritiku.

Ključna odrednica PPF-a je mogućnost zapisivanja informacija u datoteku radi kasnijih faza proizvodnje. Važno je naglasiti da PPF nije sustav upravljanja u pogonu. On je samo pomoć u automatizaciji poslovanja a, u području knjižne produkcije, najznačajnije su slijedeće prednosti implementacije:

•  podrška za CTP, čime se stječu pretpostavke analizirane u prethodnim procedurama kao i pretpostavke zaobilaženja filma iz faza knjižne pro-dukcije,
•  značajno ubrzanje setiranja strojeva u knjižnoj produkciji (digitalna impozicija, CTP, tiskarski stroj, nož, trorezać, stroj za savijanje knjižnih araka),
•  skraćenje ciklusa knjižne produkcije,
•  poboljšanje kontrole kvalitete što je samome izdavaču knjige od iznimnog značaja,
•  smanjenje procesnih grešaka u svim fazama proizvodnje knjige (format stranice, format arka, smještaj reznih linija i linija za savijanje, vrsta rasterske točkice i kut rastera, reprodukcijska kvaliteta u fazi kemigrafije i fazi tiska, doradni postupci u knjižnoj produkciji),
•  smanjenje “makulature”, tj. smanjenje troškova proizvodnje knjige i ubrzanje knjižne produkcije.

Kao sumarni rezultat, zaključuje se da se ispravnom implementacijom PPF-a dolazi do značajnog ostvarenja cilja, a to je poboljšanje produktivnosti i smanjenje troškova proizvodnje. Posljednja karakteristika je svakako glavna odrednica kojoj teži CIP3 konzorcij tj. prednost koju izdavački i tiskarski sustavi crpe iz CIP3 okruženja.

CIP3 je baziran na PostScript formatu zapisa i koristi PS interpretirane informacije od početka procesa knjižne produkcije tj. od stranice koja kreira CIP3 podatke, da bi se u daljnjim fazama proizvodnje setirali tiskarski i doradni strojevi na predloženi način. Osnovni uvjet ovakvog načina rada je okruženje strojeva u pripremi, tisku i doradi koji podržavaju CIP3 i PPF. Informacija koju sa sobom prenosi PPF zapis može biti korištena na različite načine. Može biti zapisana na posebni medij koji se prenosi po svim fazama proizvodnje jer su strojevi CIP3 generacije opremljeni priključkom za prihvaćanje takvih medija. Cijeli sustav može, isto tako, biti povezan on-line, bez potrebe zapisivanja na poseban medij. Ključna je mogućnost da se PPF file-ovi mogu pohranjivati u digitalnu bazu radnih naloga. To znači da se parametri posla za određenog naručioca tj. parametri producirane knjige za izdavača mogu, ako za to postoji potreba u budućnosti, trenutno editirati tj. strojevi mogu vrlo brzo biti setirani prema informacijama za tu knjigu i za taj radni nalog. Daje se i kritički osvrt kako tiskarski sustavi u Hrvatskoj koji koriste CIP3, nemaju u potpunosti adekvatan sustav arhiviranja PPF datoteka tako da prilično često u praksi, naznačena mogućnost nije izvediva.

 

3. Elementi integriranja poslovne automatizacije

Predlaže se okruženje u kojem se projicira CIP4 sustav automatizacije kao druga fazu automatizacije, tj. automatizacija cjelokupnog procesa između izdavača i tiskare.

Očekuje se automatizacija cijelog poslovanja posebice u slijedećim domenama:

•  tehnička komunikacija na relaciji izdavač-tiskara

•  komercijalna komunikacija na relaciji izdavač-tiskara-poslovni partneri

•  komunikacija dokumentima u naznačenom okruženju.

Da bi se uspjelo odgovoriti na potrebe automatizacije cijelog okruženja, CIP4 konzorcij razvija JDF (Job Definition Format), jezik tiskarstva. Kao što formati poput PJTF-a i PPF-a, na bazi job ticketinga automatiziraju grafičku produkciju i generiraju radni tijek grafičke proizvodnje knjige, tako je JDF job ticketing format radnog tijeka cijelog okruženja. Važno je naznačiti da JDF u potpunosti preuzima sve napravljeno na bazi PJTF-a i PPF-a u PostScript formatu zapisa. To je temelj na kojem se u području JDF-a snažno razvijaju ostale poslovne komponente. JDF se sastoji od tri značajna segmenta koja će unaprijediti faze izrade knjige:

•  sami JDF zapis,
•  JMF (Job Message Format),
•  MIS (Management Information System).

U inicijativama najnovijega datuma, JMF se okrupnjava i samostalno razvija te se može očekivati da će postati samostalna aplikacija.

JMF je, prema JDF specifikaciji 1.1. [6]: “ specijalno dizajniran za komunikaciju među kontrolnim sustavima produkcije i uređajima s kojima komunicira” dok je MIS [7] “nadglednik odnosa među svim elementima postavljenoga radnoga tijeka”. Važno je naglasiti da je značajan kostur u stvaranju JMF-a ugrađen od strane IfraTrack-a , automatizacijskog procesa nastalog u novinskoj industriji. Inače, za JMF se može reći da je rječnik komunikacije između MIS-a i raznih strojeva u produkcijskom okruženju knjižne proizvodnje, te da se kroz njega (a ne kroz sami JDF zapis) vrši nadziranje samoga radnoga tijeka.

Analizirajući sami JDF, u radu se smatra da je to jedna od najznačajnijih inovacija u novijoj grafičkoj povijesti. Prije svega, to se potkrepljuje činjenicom da je to sustav koji jednako snažno djeluje na automatizaciju procesa kao i na samu organizaciju grafičkih sustava. Naime, da bi se JDF uopće mogao implementirati, potrebna je cijela paleta predradnji kao preduvjet. Predradnje se prvenstveno odnose na organizaciju, normative i transparentnost poslovanja.

Prema navodima dr. Rainera Prosia, [8] iz Heidelberga, važne su slijedeće prednosti JDF-a:

•  “transformacija od proizvodnog modela prema procesnom umrežavanju,
•  uspostavljanje komunikacije između kontrolnog mehanizma i stroja,
•  mogućnost upravljačkog sustava da automatski preraspoređuje poslove slobodnim strojevima,
•  uspostava JMF poruke za integracijske mogućnosti”.

U današnjim redakcijskim sustavima i sustavima grafičke postoje razne mogućnosti izbora radnoga tijeka od samoga rukopisa do dolaska knjige na skladište. U ovome se radu projicira slijedeći zaključak kako bi se najoptimalnije mogli iskoristiti resursi i potencijali izdavačkih i grafičkih sustava. Potrebno je, prije svega, razdvojiti sami proces nastanka knjige od procesa cijelog upravljačkog sustava. Upravo je stoga značajna karakteristika da je JDF otvoreni standard automatizacije knjižne produkcije koji ima slijedeće karakteristike:

•  u potpunosti preuzima PostScript, PDF, PJTF i PPF formate kao standarde tehničke komunikacije,
•  tehnički je neovisan o uređajima i organizacijskim barijerama,
•  apsolutno je otvoren prema internetu i bazama podataka a, s obzirom da je nastao pod XML-om, postaje standard komunikacije u svim fazama knjižne produkcije.
•  postaje, ne samo standard tehničke nego i standard poslovne komunikacije u izdavačkom i grafičkom okruženju.

Osnovni su elementi JDF terminologije:

AGENT. Komponenta JDF radnoga tijeka koja stvara JDF zapis.
CONTROLLER. Komponenta JDF radnoga tijeka koja inicijalizira i kontrolira uređaje, preusmjeruje JDF i prenosi informaciju statusa.
DEVICE. Komponenta JDF radnoga tijeka koja interpretira JDF i izvršava instrukcije te tako kontrolira strojeve. Drugim riječima, interpretira JDF za strojeve u produkciji.
JOB. XML hijerarhijska stablena struktura čvorova koja opisuje željeni proizvod
MACHINE. Dio radnoga tijeka (čovjek ili stroj) koji izvršava procese.

Na slijedećim je shemama (shema 1, shema 2) dizajniran prijedlog osnovnih postavki MIS-a, u području knjižne proizvodnje.

shema 1.

 

shema 2.

 

 

Kao zaključak, projicira se slijedeće:

•  CIP3 sustav približava izdavaštvo i grafičku proizvodnju knjiga. Nasuprot tome, u domeni knjižne produkcije, CIP4 ih dodatno integrira.
•  daljnim procedurama automatizacije koji su predloženi u domeni CIP4 sustava, knjižna produkcija crpi dodatne elemente korisne samome izdavaštvu - brzina produkcije, proizvodna cijena, kontrola, profit.
•  dodatni elementi automatizacije zadiru u organizaciju i menadžment te na taj način doprinose transparentnosti, higijeni i boljim poslovnim rezultatima samoga izdavača.

Prema Johnu Birkenshawu [9] , “CIP4 omogućuje mehanizam za kontrolu i monitoring te pruža mogućnost komunikacije između svih produkcijskih procesa, od ideje do realizacije”.

4. XML kao jezgra buduće organizacije izdavačke i grafičke djelatnosti u web okruženju

Postavlja se tvrdnja da će implementacijom XML tehnologije doći do revolucije u slijedećim poslovnim područjima

•  upravljanju bazama podataka,
•  upravljanju produkcijskim procesima,
•  upravljanju komunikacijskim i poslovnim procesima,
•  upravljanju web komunikacijom i implementacijom interneta u svakodnevno poslovanje,
•  snažnoj integraciji izdavačkih i tiskarskih procesa,
•  upravljanju elektronskim publikacijama i njihovom sustavnom implementacijom u izdavačke procese,
•  daljinskom dislociranom upravljanju poslovnim procesima.

Navode se neke od karakteristika XML-a koji se smatraju značajnom prednošću, prema Mulberry Technologies Inc. [10] :

•  ”kodiranje (označavanje) podatka samo jedanput,
•  generiranje više proizvoda od tih oznaka,
•  omogućavanje kompleksnoga semantičkog pretraživanja,
•  omogućavanje komunikacije između strojeva”.

XML postoji već skoro desetak godina, međutim, punu primjenu i uporabljivost tek očekuje u budućnosti. Razlog je sličan kao i u slučaju CTP-a. CTP kao tehnologija postoji već preko dvadeset godina, međutim, aplikativna rješenja koja su razvijena tek u zadnje vrijeme su dovela do njegovog eksponencijalnog rasta u primjeni. Slično se događa i s XML-om. Tek pojavom XSL-a, sustava za prezentaciju XML shema, XML je u primjeni doživio pravi smisao. S XSL-om je moguće povezivati poslovanje putem elektronskih dokumenata i različitih izvještaja, moguće je povezati web s JDF-om i cijeli drugi niz mogućnosti. Drugim riječima, XSL je omogućio “vidljivost” XML-a u egzaktnoj primjeni (u najnovije vrijeme ovu ulogu preuzima sama XML shema tako da se očekuje da će XSL u budućnosti gubiti na važnosti) . Na slijedećoj se shemi (shema 3) projicira hodogram mogućeg korištenja XML-a u međusobnom povezivanju na relaciji: izdavač-tiskara [11] .

shema 3.

 

 

Postavi li se pitanje koji su glavni razlozi i koja su ključna područja primjene XML-a u naznačenom okruženju, projicirat će se neki primjeri koji su vrlo česti i trenutno egzistirajući na našem tržištu, dakle realnom i svakodnevnom okruženju. U Hrvatskoj postoji nekoliko velikih izdavačkih i tiskarskih sustava međusobno interpoliranih te tehnički i komunikacijski značajno isprepletenih. U takvim je sustavima nadzor nad cjelokupnim procesima izuzetno kompleksan a najčešće je, kako pokazuju primjeri, nedostatan i oskudan. Vrlo je jednostavan razlog ovakvih pojava. Kompleksno je i, s informatičkog i logičkog stanovišta zahtjevno, predvidjeti procedure cijelog naznačenog sustava u jedinstvenom i integriranom informacijskom sustavu. Upravo je informacijski sustav moderne, kompleksne i opsežne produkcije velikih redakcijskih i produkcijskih sistema izazov koji, barem na području Hrvatske, nije do kraja rješen. Prijedlog rada je da, kao preduvjet uspješnje XML implementacije slijedeća područja budu adekvatno informacijski rješena:

•  poslovni kontakti (nadzor nad korespodencijom, pregovaranjem, ponudama, kalkulacijama, ugovorima i ostalom poslovnom doku-mentacijom),
•  redakcijsko područje (nadzor nad tijekom rukopisa, dizajna, autorskih prava, lektorskih i redaktorskih zahvata, redakcijske produkcije),
•  prepress područje (dizajn, redakcijska i grafička priprema, alati za dizajn, kolorni menadžment, montažu i postprepress produkciju)
•  CTP područje (impozicija, profilacije)
•  predtisak (odluka o načinu tiska, izbor tiskarskih tehnika i samih strojeva, kombinacija integracijskih procesa konvencionalnog i digitalnog tiska)
•  proces tiska (denzitometrijska i spektrofotometrijska mjerenja, nadzor)
•  grafička dorada tj. knjigoveštvo (nadzor nad produkcijskim fazama grafičke dorade, projektiranje faza i metoda dorade),
•  skladištenje i ekspedit (način pakiranja, nadzor nad otpremom, izbor distribucijskih kanala)
•  praćenje radnog naloga (faze, troškovi, izvještaji, nosioci poslova),
•  kanali prodaje (izbor kanala, nadzor, izvješćivanje o rezultatima prodaje, zalihe)
•  marketinška i poslovna strategija.

Ovo su samo osnovna područja iz domene knjižne produkcije. Uzme li se u obzir da nadzor nad procesima znači u svakom od ovih područja i upravljanje slijedećim procesima:

•  predviđenim i stvarnim troškovnim iznosima,
•  predviđenim i stvarnim rokovima izrade pojedinih faza,
•  nosiocima poslova,
•  opterećenosti strojeva i ljudskih resursa,
•  utrošak materijala.

jasno je da je integrirani informacijski sustav veliki izazov. Posebice, zna li se da taj sustav mora predvidjeti i mogućnosti cjelokupne internetizacije, daljinskog upravljanja, nadzorom nad fazama i mogućnost promjene svih faza.

Ovo je jedna od ključnih domena za koju se u radu smatra da će projicirati najznačajniju ulogu XML-a. Sami je XML, sa svim projiciranim karakteristikama, jedina sveobuhvatna tehnologija koja je u mogućnosti pratiti integrirane sustave kao što su web prostor, izdavačke i redakcijske faze te samu knjižnu produkciju.

Analiziraju li se prijedlozi implementacije sustava automatizacije u izdavačko poslovanje, projicira se zaključak da je XML ključ integracije samog izdavačkog poslovnog procesa (shema 4) u slijedećim domenama:

•  samom izdavačkom poslovanju,
•  internet poslovanju,
•  elektronskom izdavaštvu,
•  konvencionalnom i digitalnom tiskarstvu,
•  uvođenjima elemenata hibridnih sustava izdavaštva i tiskarstva,
•  otvorenosti prema partnerima, sustavima prodaje, praćenjima,
•  potpuno novoj dimenziji upravljanja prodajom, knjižarama i sustavima internet komunikacije.

 


shema 4.

Sami JDF zapis ne bi se smatrao revolucionarnim pomakom u odnosu na interpretirane PS procedure da se ne radi o XML platformi. Bio bi to i dalje sustav automatizacije same produkcije što nije dovoljno djelotvoran i učinkovit cilj kojemu treba težiti.

U radu se dodatno naglašava da, ako je usklađena XML komunikacija i definiran XML kodni riječnik varijabli među partnerima, razmatranja o drugačijim oblicima komunikacije nije od velikoga značaja za samu automatizaciju. Sama poslovna komunikacija budućnosti će biti isključivo vezana za XML tako da u tome području nije preporučljivo skretati prema nekim drugim standardima.

5. Zaključak

U radu su predložena poboljšanja u upravljačkim i tehnološkim procesima s obzirom na egzistirajuću tehnologiju i CIP3 sustav. Zaključeno je da su organizacijske i upravljačke predpostavke, još uvijek dominirajućeg CIP3 sustava automatizacije, nužan progresijski korak prema daljnjemu razvoju. Međutim, kako je u radu i dan kritički osvrt, još uvijek nije dovoljno sustava u Hrvatskoj implementiralo CIP3, posebice ne integrirano. Projicira se tvrdnja da je integrirana primjena naznačene automatizacije u tiskarskim i doradnim procesima manjkava s posebnim kritičkim osvrtom prema malom broju CIP3 doradnih instalacija. Sami je CIP3, analizira li se tiskara kao zatvoreni sustav, slijedećih nekoliko godina još uvijek dobro tehničko rješenje. Međutim, želi li se integrirano djelovati u okruženju tiskarske i izdavačke djelatnosti, koja je, uz marketinške agencije, najveći katalizator posla prema grafičkoj industriji, nužnim se smatra transformacija prema CIP4 sustavu automatizacije.

XML će postati integracijska jezgra i elektronski standard komunikacije i poslovanja u području računarstva, web-a, izdavačke i grafičke djelatnosti. Većina se baza podataka, operativnih sustava, strojne i programske podrške, već danas opisuju XML tehnologijom pa je nužna transformacija logike poslovanja u naznačenome smjeru.

Upravo ovi elementi vode prema racionalizaciji, ubrzanju i transparentnosti izdavačkoga poslovanja a sama će implementacija XML-a u upravljačke procese s bazama podataka aktivirati aplikacijski razvoj i slijedećih područja:

•  aktivno upravljanje bazama slik a i njihova konekcija sa sustavima autorskih prava i sustavima pretraživanja,
•  razvoj alata bazirani na podlozi baza tekstova a odnosi se na semantička leksikološka istraživanja koja će ostvariti napredak u slijedećim područjima:
•  izrada i razvoj internih alata za spelling-checker hrvatskoga jezika,
•  izrada i razvoj internih alata za dijeljenje riječi u grafičkim aplikacijama prema hrv. pravopisu,
•  unapređenje alata za prijevode na hrvatski jezik.

Doprinos baza podataka će se očitovati i u područjima normiranja i izrade kalkulacija, kako za izdavačko, tako i za samo grafičko poslovanje.

Ovime se radom uspostavlja tvrdnja kako će sustavno uvođenje XML tehnologije u izdavačke i grafičke procese, potaknuti razvoj slijedećih područja poslovnoga procesa:

•  preciznoga normiranja izdavačkih i grafičkih procesa,
•  izrade integriranog radnog naloga po faznim segmentima,
•  mogućnosti simuliranja produkcijskih procesa,
•  produkcijskoga planiranja kao podloge upravljačkih odluka.

Da bi se djelovalo u naznačenome smjeru, potrebno je u potpunosti reorganizirati poslovanje u znatnom broju grafičkih sustava. JDF zahtjeva preciznu i transparentnu organizaciju, opisane i definirane procese, precizno normirano cijelo okruženje produkcije u svim svojim segmentima. Malo je koji sustav u Hrvatskoj danas opisan u svojoj kompletnosti na traženi način. Preporuća se stoga nužna dinamična organizacija izdavačkih i grafičkih sustava kako opisuje CIP4 konzorcij. Stoga se u radu JDF, jezik tiskarstva, projekcijski i pozicionira kao centralni grafički standard budućnosti .

6. Literatura

[1] Stephan Jaeggi, PrePress Consulting of CIP4: “JDF - Job Definition Format” , Seybold, San Francisco, 2002.
[2] www.cip4.org
[3] prof. dr. Simo Karttunen, Professor Emeritus, Helsinki University of Technology: “Publishing, Printing and Cross-Media Applications of XML - A Special Interest Day”, Finland - Internationales Congress Centrum (ICC) Berlin, Germany, 2001.
[4] www.xml.org.
[5] Martin Bailey, Senior Technical Consultant, Harlequin, Chair, CIP4 Interim Advisory Board: “CIP3? CIP4? PPF? JDF? Alphabet soup!”, DNPS-Digital Smart Factory Conference, Orlando, Florida, August 16th 2000.
[6] www.xml.org.: JDF Specification 1.1
[7] www.xml.org.: JDF Specification 1.1
[8] Dr. Rainer Prosi, CTO, CIP4, Senior Software Architect, Heidelberg: “JDF- Experience and Challenge”, Seybold, 2003
[9] John Birkenshaw, Pira International Ltd.: “Concepts of Workflow”, “MIS for Printers” Birmingham, 2003.
[10] http://www.mulberrytech.com - “XML and Print”
[11] dr. sc. Barišić, M.,: “Projekcija razvoja integracije digitalne grafike, izdavaštva i web-a”, Doktorska disertacija, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004.