Rad se bavi analizom procesa razvoja web publikacije, aspektima poput sadržaja, tehnologije, vizualnog dojma, te kriterija postavljenih na grafički dizajn pri tom uzevši u obzir specifičnosti medija na kojem se publiciraju. Poseban je naglasak na integraciji svih razina web publikacije kao specifične aplikacije i grafičkim rješenjima čiji je vizualni dojam direktna posljedica. Kako je sadržaj ipak najvažniji aspekt, njegova kvaliteta prikaza izuzetno je važna, kako u sadržajnom tako i u formalnom smislu. Rad ukazuje na važnost te veze posebno kod uporabe elektronički pripravljenih sadržaja zbog mogućnosti primjene različitih tehnologija za zadovoljenje postavljenih kriterija.
Paper elaborates process analysis of web publication development, aspects such as context, technology, visual impression and criteria for graphic design according to specificity of media on which they are being published. Particular emphasis is put on integration of all web publication levels as specific application and on graphic solutions whose visual impression is a direct consequence. Since content is the most important aspect its display quality is extremely important both in contextual and formal sense. Paper implies the importance of that connection especially in usage of electronically prepared contents due to a possibility of different technologies implementation for fulfilling set criteria.
Masovno publiciranje i korištenje dokumenata u elektroničkom obliku prvenstveno HTML formata svoj procvat doživljava početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Jedan od najpoznatijih Internet servisa World Wide Web (Web) omogućava nam komunikaciju takvim dokumentima koje danas najčešće nazivamo web stranicama. Web stranice sastavni su dijelovi web publikacija bilo da je riječ o jednoj ili više stranica objedinjenih u jednom web sjedištu (site-u).
Internet predstavlja jeftin i brzi način publiciranja koji u odnosu na klasične medije smanjuje potreban broj kako opreme, suradnika tako i utroška fizičkog materijala za prikaz publikacija. Distribucija i produkcija tiskovina u klasičnom smislu kao kod knjiga, novina, plakata, letaka ne postoji već njihovu ulogu preuzimaju pretraživači.
U današnje vrijeme promjena koje često i ne primjećujemo koliko su brze svakako značajnu prednost web publiciranja u odnosu na klasično predstavlja i mogućnost brze promjene i dopune sadržaja web publikacije. Uloga dizajna bilo vizualnog dizajna ili dizajna informacija sve je važnija. Grafički dizajn mora u potpunosti pratiti i podržavati dizajn informacija i logičku strukturu web publikacije jer upravo taj aspekt posjetitelj prvi uoči.
Jedna od prvih asocijacija na pojam web publikacije mnogima je to inačica tiskane publikacije, međutim tome nije baš tako. Pod izrazom web publikacija danas, ipak podrazumijevamo složenu softversku aplikaciju kod koje razlikujemo nekoliko razina:
a pristup kojoj je osiguran putem Interneta, bilo da se radi o javnom pristupu ili zaštićenom pristupu s lozinkom. Postići ujednačenost svih razina, njihovu povezanost predstavlja pravi izazov. Stvoriti i održavati kvalitetnu web publikaciju nije moguće bez dobrog planiranja i organiziranja. Razvoj web publikacije najjednostavnije i najbolje je provoditi prema odgovarajućem modelu razvoja.
Faze procesa razvoja web publikacije prema (Čerić, 2002) su sljedeće:
Usporedimo li ove faze procesa razvoja web publikacije sa fazama procesa razvoja informacijskog sustava prema vodopadnom modelu:
možemo zaključiti da je web publikacija ustvari web aplikacija, informacijski sustav kojem pristupamo putem Interneta na kojeg naravno utječu specifičnosti istog. Dobro odrađene faze planiranja i analize osigurati će nam jednostavnije oblikovanje, implementaciju, promociju, inovaciju i održavanje web publikacije.
Proces publiciranja podrazumijeva proces razvoja web publikacije, najbolje prema nekom od modela razvoja. Različiti modeli razvoja prema različitim autorima ipak svoj temelj pronalaze u vodopadnom modelu razvoja informacijskog sustava.
Razvoj web publikacije započeti ćemo fazom planiranja u kojoj moramo definirati:
Svrhu publiciranja odrediti ćemo nakon provedene analize razloga za publiciranje na Internetu dok određivanje ciljne skupine posjetitelja i njihova profila možemo prepustiti i nekoj specijaliziranoj agenciji za proučavanje tržišta. Način funkcioniranja web publikacije čini opis specifičnih informacija, način komunikacije i aktivnosti koje će web publikacija podržavati, jer je upravo taj dio od izuzetne važnosti za našeg posjetitelja. Za sve to treba osigurati i izvore znanja i umijeća potrebnih za cjelokupan razvoj web publikacije.
U fazi analize moramo:
Faze planiranje i analize predstavljaju temelj razvoja cijele web publikacije. Ozbiljan pristup i razrada istih olakšati će uvelike daljnji razvoj web publikacije iako nažalost većina autora „preleti“ preko njih.
Faza oblikovanja podrazumijeva:
Direktna posljedica podjele prikupljenih informacija u manje cjeline i definiranjem veza među tim cjelinama vidljiva je kroz strukturu web publikacije Najčešća je hijerarhijska struktura (početna stranica) u kombinaciji s mrežnom strukturom (sve ostale stranice web publikacije povezane u mrežu).
Slika1. Hijerarhijsko-mrežna struktura
Ova faza je najdraža faza u procesu razvoja mnogim autorima web publikacija jer je to najkreativnija faza, faza u kojoj usklađujemo podatkovnu, interakcijsku i prezentacijsku razinu web publikacije.
Prezentiranje strukture web publikacije poželjno je izraditi u nekom specijaliziranom računalnom programu koji će nam osigurati i provjeru veza, a ne samo slikovno predočenje strukture poput slike 1.
Implementacija web publikacije podrazumijeva korištenje različitih tehnologija kao što su HTML, Java, Javascript, XML, PHP itd. bilo da se radi o klijentskom ili serverskom skriptiranju, ali isto tako i tehnologije za rad sa bazama podataka, te platformama na kojima rade poslužitelji.
Web publikaciju objaviti ćemo na odabranom web poslužitelju (serveru). Odabir poslužitelja ovisiti će o spremnosti i opravdanosti novčanog ulaganja u iznajmljivanje prostora na serveru jer nabavljanje i održavanje vlastitog nije uvijek najekonomičnije rješenje.
U fazi implementacije autori web publikacije provjeravaju vidljivost korištenjem različitih preglednika, jer upravo u različitim preglednicima posjetitelji postižu različiti vizualni dojam. Prijavljivanje na tražilice i tematske kataloge izvršiti ćemo također u fazi implementacije.
Nakon što smo objavili našu publikaciju slijedi faza promocije.
Faza promocije podrazumijeva da je publikacija prijavljena na tražilice, obavještavaju se ciljne skupine korisnika i potencijalne skupine korisnike, poželjno je korištenje specijaliziranih servisa kao što su diskusijske skupine, ali i klasični kanali za reklamiranje poput TV, novine, radio…
Faza inovacije znači kontinuirano unaprjeđenje funkcionalnosti i kvalitete web publikacije, testiranje od strane korisnika kao i identificiranje novih potreba korisnika, te identificiranje i uporabu novih tehnologija koje će zadovoljiti potrebe korisnika. U fazi održavanja ažurira se sadržaj publikacije i ispituje ispravnost veza jer su korisnici osjetljivi upravo na prekinute veze ili veze koje nigdje ne vode.
Publikacije na web-u često se razvijaju tako da dominira jedan od aspekata bilo sadržaj, tehnologija ili vizualni dojam. Moramo imati na umu da je posjetitelj taj čije potrebe i želje treba ispuniti, a time i maksimalno pokušati ujednačiti sva tri aspekta.
Upotrebljivost publikacije u direktnoj je vezi s lakoćom korištenja i funkcionalnošću web publikacije. Prema (Nielsenu,2007) pet elemenata određuje upotrebljivost neke web publikacije:
Dakle, web publikacija je upotrebljiva ako se rad sa njom lako uči i pamti, ako je efikasna kod korištenja tako da ne zahtjeva veliki angažman posjetitelja i ako je siguran rad s njom što rezultira krajnjim zadovoljstvom obavljenog posla. Kako svi posjetitelji nemaju isti profil odnosno posjeduju različita znanja i umijeća tako će i elementi upotrebljivosti biti različiti. Specifičnost medija na kojem nudimo prije svega sadržaj ( jer on je ipak najvažniji aspekt iz položaja kako posjetitelja, ali i samih autora) u ovom slučaju naše web publikacije svakako će određivati način njegova prikaza.
Prema internom istraživanju provedenom među studentima V semestra stručnog studija informatike Veleučilišta u Rijeci imamo sljedeće rezultate:
jedno od pitanja iz anketnog upitnika vezanog uz ocjenjivanje web publikacije jest da rangiraju pojedine aspekte web publikacije (sadržaj, funkcionalnost, vizualni dizajn i ekonomičnost) prema njihovoj procjeni važnosti. Bez obzira o kojoj web publikaciji se radilo studenti su u 89% na prvo mjesto stavili sadržaj. Obzirom da se radilo o kvantitativno malom uzorku od 119 studenata ne možemo govoriti da je to uistinu tako, međutim njihovo mišljenje jest važno jer oni su i posjetitelji i potencijalni autori novih web publikacija. Ono što je iz ovog istraživanja još bilo vidljivo jest naglasak studenata na različitim tipovima podataka koji „nose“ sadržaj i važnost koju im pridaju. Prema (Tibaut, 2005) u tablici 1. možemo vidjeti prikaz različitih tipova podataka u tiskanoj publikaciji i web publikaciji.
Tablica 1. tipovi podataka i njihova svojstva
| Tiskana publikacija | Web publikacija |
| / | Statični tekst |
| Statične slike | Aktivni tekst : tekstualni hiperlinkovi, aktivni sadržaj kao rezultat formula, definicija, tabela |
| / | Statične slike |
| / | Aktivne slike : animacije, video zapis, slike kao hiperlinkovi, mapirane slike |
| / | Zvučni zapis |
| / | Računalni program, interakcija s posjetiteljem |
| / | Multimedijski softver namijenjen za zahtjevnije tehnologije |
Na hrvatskom web prostoru prema istraživanju SRCA (Pavlešić, 2006) udio tekstualnog sadržaja u datoteci jest 52,43%, statična slika 5,46%, audio zapis 1,19%, računalni program (skripta) 36,52%, video 4,38% i ostalo 0,03%. Dakle, ono što ukratko možemo zaključiti jest da je sadržaj najvažniji aspekt i da je prezentiran uglavnom u tekstualnom obliku.
Komunikacija je proces slanja i primanja informacija, bilo verbalnih ili ne . Svakodnevno smo svjedoci pojave novih oblika komunikacije kojima je upravo pogodovao razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija. Veoma popularni oblici web komuniciranja su elektronska pošta, tematski forumi, chat i sve prisutniji blog. Komunikacija koju ostvarujemo preko Interneta uglavnom je asinhrona, verbalna, a njezin neverbalni dio poput kontakta očima, izraza lica, različitih kretnji nastojimo podržati vizualnim dizajnom čiji su sastavni dio. Vizualni dizajn obuhvaća sve vrste projektiranja koje su povezane s grafikom, tipografijom, fotografijom, kinematografijom, crtanim filmom. (Dorfles,2005). Riječ kao oblik zabilježenog govora gubi na svom značenju ako je otisnuta, vizualno prikazana nego ako je izgovara ljudska osoba. Današnja nastojanja su da korištenjem jednostavnih znakova poput J, L tzv. emotikona pa do kvalitetno uređenih slika, animacija kojima obogaćujemo poruke u računalno podržanoj komunikaciji. Javlja se instinktivna potreba da se grafici prida jedinstven karakter, da se njome postigne više od pukog prenošenja poruke.(Mueller-Brockman, 2001.)
Grafički dizajn jedna je vrsta jezika s vrlo nesigurnom gramatikom i rječnikom koji se stalno proširuje; neprecizna priroda njegovih pravila znači da ga se može samo stalno proučavati, nikada posve naučiti (Hollis,2002) .
Grafički dizajn je dvodimenzionalno projektiranje pomoću nacrta (Dorfles,2005). Grafički dizajn je primijenjena umjetnost slaganja slika i teksta koji nam prenose poruku ili olakšavaju shvaćanje iste. Grafički dizajn danas sastavni je dio kulture i gospodarstva svake zemlje, a sveprisutna eRevolucija pruža nove mogućnosti razvoja grafičkog dizajna. Prvo što posjetitelj uoči je prezentacijska razina web publikacije odnosno njezino grafičko rješenje. Dizajniranje dobrog sučelja nije jednostavno. Posjetitelji zahtijevaju aplikaciju koja je pouzdana, dobro izgleda i jednostavna je za korištenje.(Tidwell,2005)
Prvi kriterij postavljen na grafički dizajn vidljiv u prezentacijskoj razini web publikacije jest identifikacija znakova, kako reći što nešto jest ili odakle je došlo. Dobro određen profil potencijalnih posjetitelja, njihovih interesa i intelektualnih mogućnosti određuje hoće li oni pravilno identificirati određene znakove (tekst ili slike ). Djelokrug rada grafičkog dizajnera uporabom novih informacijsko komunikacijskih tehnologija je znatno proširen i upravo sljedeći kriterij koji se postavlja na grafički dizajn u web publikaciji zauzima posebno mjesto, a grafičkom dizajneru daje potpuno novu ulogu. To je dizajn informacija.
Dizajn informacija podrazumijeva način i oblik prikaza informacija (sadržaja) i planiranje kako da posjetitelj dođe do njih. Nije svejedno hoće li informacija biti prikazana tekstom, slikom (ili u obliku nekog drugog multimedijalnog podatka, pa se odmičemo od grafičkog dizajna ka multimedijalnom dizajnu , a od grafičkog dizajnera postaje multimedijalni dizajner). Tekstualni prikaz ograničava nas na jedno govorno područje dok je prikaz slikom univerzalniji i razumljiviji većem broju posjetitelja. Međutim veći je rizik postizanja jednoznačnosti tumačenja slike od strane posjetitelja.
Mogućnosti kretanja publikacijom prezentirane su mapama, dijagramima, iako nažalost na mnogim web publikacijama u sustavu navigacije postoji veza na mapu publikacije koja je u fazi izrade. Dizajn navigacije u tijesnoj je vezi s dizajnom informacija i identifikacijom znakova. Ako je sustav navigacije dobro dizajniran i u vizualnom i logičkom pogledu, te prati predviđene događaje na interakcijskoj razini publikacije onda je i kriterij funkcionalnosti od strane posjetitelja zadovoljen. Kriteriji postavljeni na grafički dizajn postavljeni su ustvari na znanje i umijeće grafičkog dizajnera.
Grafički dizajner općenito mora biti kreativan, sposoban stvoriti vizualno zanimljive oblike i spoznati učinke tih oblika na percepciju. Također mora biti sposoban izvršiti analizu funkcija i ciljeva kako bi postigao visok stupanj funkcionalnosti svog uradka. Tijekom rada neophodne su mogućnosti brze prilagodbe, a i specifična medijska pismenost koja se prvenstveno odnosi na sposobnost kritičkog razmišljanja o informacijama dostupnih putem Interneta, te digitalna pismenost koja se (Bawden,2001) odnosi na sposobnost čitanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a uključuje razumijevanje slika, zvukova i dinamičkog teksta. Ovaj koncept ne odnosi se samo na informacije dostupne putem Interneta već i na građu koja je dostupna u knjižnicama u digitalnom obliku. Dakle, konkretne vještine obuhvaćene ovim terminom grafičkog dizajnera koji je medijski i digitalno pismen uključuju i sposobnost donošenja sudova o online izvorima, pretraživanju Interneta te upravljanje multimedijalnim tipovima podataka i komuniciranje putem mreže.
Procesu osmišljavanja i samom činu stvaranja web publikacije nužno je pristupiti planski vodeći računa o svim aspektima koji je određuju. Naglasak na aspektu sadržaja nije slučajan. Način njegova prikazivanja i pravilna percepcija predstavlja bit publiciranja na Web-u. Kvaliteta prikaza važna je ne samo u sadržajnom već i formalnom smislu.
Grafički dizajn ne rješava samo pitanje vizualnog dizajna, već i dizajn informacija koji prati logičku strukturu web publikacije. Kriteriji grafičkog dizajna postavljeni su ustvari pred dizajnere i svakim danom su sve viši. Grafičko rješenje prezentacijske razine web publikacije prvo je što posjetitelj vidi. Identificira li pravilno znakove korištene u web publikaciji pretpostavka je i da će sadržaj pravilno percipirati. Sadržaj web publikacija prezentiran je najvećim udjelom (na hrvatskom web prostoru 52,43%) u tekstualnom obliku što za grafičke dizajnere može predstavljati izazov jer upravo grafičkim rješenjem može se preskočiti barijera jednog jezičnog područja.
Osim znanja i vještina iz područja tiska postavlja se također zahtjev na znanje za rad s ostalim vrstama podataka poput audio, video zapisa, te izrade animacije. Ostali tipovi podataka prema istraživanju hrvatskog web prostora koje je proveo tim SRCA u lipnju 2006. veoma malo su zastupljeni. Dakle, upravo oni predstavljaju još nedovoljno iskorištene izvore izražavanja čijom uporabom i razvojem grafički dizajner postaje ustvari multimedijalni dizajner. Uporabom novih informacijsko komunikacijskih tehnologija u grafičkom dizajnu web publikacija grafički dizajneri daju novu dimenziju dizajnu.
Achford Janet:The Arts and Crafts Computer: Using Your Computer as an Artist's Tool, Peachpit press, Berkeley, 2002.
Bawden David, Information and digital literacies;a review of concepts,2001.
http://gti1.edu.um.es:8080/jgomez/hei/intranet/bawden.pdf (3.01.2007)
Čerić Vlatko, Publiciranje na Webu II dio, http://efzg.globalnet.hr/UserDocsImages/INF/Ceric/)
internetska%20tehnologija/publiciranje_na_webu_2.pdf (4.01.2007)
Dorfles G., Pinotti A.,Comunicazione visiva, Atlas, 2005.
Hollis Richard, Graphic design:A Concise History, Thames & Hudson, New York, 2002.
Mueller-Brockman Josef, Josef Muller-Brockmann: Pioneer of Swiss Graphic Design, Princeton Architectural Press, New York, 2001.
Nielsen Jacobs, Fast, Cheap, and Good: Yes, You Can Have It All, 2007.
http://www.useit.com/alertbox/fast-methods.html (8.01.2007.)
Powel A. Thomas, Web dizajn:kompletan priručnik, Mikroknjiga, Beograd, 2001.
Pavlešić Domagoj, Malo nas je al' nas ima, Mreža br.11/2006, str.24-25, Zagreb, 2006.
Tidwell Jenifer, Designing Interfaces, O'Reilly Media, 2005.
Tibaut Andrej, Preporuke za verifikaciju i evaluaciju e-publikacija u procesu eLearninga , 2005. www.wus-austria.org/sarajevo/prezentacije/Tibaut.pdf (15.12.2006)
Web izvori:
http://www.knowledgepresenter.com/home.htm
http://www.graphic-design.com/
http://www.creativebehavior.com/
http://www.washington.edu/doit/Brochures/Technology/universal.design.html