Normiranje izrade tiskovne forme kao baza za izradu predkalkulacije

Jakov Borković, Mario Barišić, Krešimir Zadro

Abstract

1. Uvod

Tiskarska industrija danas dijeli sudbinu ostatka prerađivačke industrije u svijetu. Vrlo specifična i zahtjevna, odraz je stanja u svim privrednim granama poglavito izdavačke industrije i industrije oglašavanja. Svjedoci smo intenzivnih procesa, koji uključuju:
- migriranje industrije oglašavanja iz tiskanog u elektronske medije
- izdavačku krizu, odnosno pad naklada svih vrsta tiskanih izdanja, dnevnih novina, tjednika, magazina, knjiga, udžbenika
- poslovanje po načelu racionalizacije, koje se nameće u ovim segmentima, od smanjenja budžeta za oglašavanje do gospodarenja na svim razinama u izdavaštvu.
Sve navedeno dovelo je do izrazite racionalizacije u troškovnoj sferi kod izdavača, oglašivača, kao i kod ostalih korisnika tiskarskih usluga na njihovoj posljednjoj troškovnoj razini - na razini određivanja prodajne cijene grafičke usluge.
U takvim okolnostima pravilan pristup u određivanju prodajne cijene grafičkih usluga i proizvoda ključan je element poslovne politike svake tiskare. Kalkulacija i normiranje osnova su za određivanje cijene grafičkog proizvoda, o čemu može ovisiti smjer i uspješnost poslovanja.
Ovaj rad rezultat je traženja rješenja na koji način pravilno normirati rad u području izrade tiskovne forme. Sva istraživanja i analize provedene su kako bi se postigao zadovoljavajući način određivanja norme, koja bi u konačnici poslužila za izradu što točnije kalkulacije. Metodologija istraživanja sukladna je karakteru teme ovog rada i temelji se na utvrđivanju, istraživanju i analiziranju svih faza rada, njihove opravdanosti te mjerenju i određivanju prosječno utrošenog vremena za njihova izvršenja.

2. Pretkalkulacija i normiranje - predmet istraživanja

Prilikom analiziranja i ispitivanja izrade pretkalkulacije i planske cijene grafičkih proizvoda i usluga može se ustvrditi kako se temelje na kvalitetnim podacima svih normiranih vremena pojedinih aktivnosti u procesu proizvodnje pridruženih vrijednosti optimalne količine materijala koja će se utrošiti za izradu određenog grafičkog proizvoda ili usluge.
Normiranje vremena za izradu istog grafičkog proizvoda je različito za pojedinačno vrijeme izrade i utrošeni materijal u različitim tiskarama. To je logično, s obzirom da dvije tiskare naoko s istim strojevima i brojem zaposlenih troše različito vrijeme izrade uz različit utrošak materijala za grafički proizvod jednakih tehničkih karakteristika. Postoje razlike u načinu rada, tehnološkom projektiranju proizvoda, utrošku materijala i još mnogo detalja, koji kad se uzmu u obzir, povećavaju ove razlike. Kod različite razine tehnološke opremljenosti dviju tiskara, spomenute razlike još su veće.

Stoga je bit svake pretkalkulacije:
- istražiti, ispitati i utvrditi što točnije planirano vrijeme rada
- istražiti i ispitati planirani utrošak materijala
Temeljem toga određuje se planirana cijena koštanja proizvoda te se uz planiranu razliku sastavlja ponuda za željeni grafički proizvod.

Cijena iz ponude mora se uklopiti u prosječnu tržišnu cijenu za takav proizvod ili uslugu te uz ostale karakteristike tiskare biti konkurentna na tržištu. Pod ostalim karakteristikama podrazumijevaju se ugled tiskare, tradicija u poslovanju, stručnost zaposlenika koji jamče kvalitetu izrade, kao i ostali elementi koji će osnažiti odluku kupca o odabiru određene tiskare u kojoj će uz potpuno povjerenje naručiti uslugu.
Pravilna izrade kalkulacije grafičkog proizvoda pretpostavlja vrlo dobro tehnološko znanje uz uključenje trenutačnih cijena grafičkih materijala koji će se koristiti u procesu izrade grafičkog proizvoda..
Dvojba koja se javlja u stvaranju modela pretkalkulacije bez obzira na informatičku razinu određene tiskare je pitanje koliko duboko treba zadirati u pojedini proizvodni proces i što je sve potrebno normirati. U načelu normirati se može sve u kategoriji konkretnog rada. U sferi apstraktnog rada normiranje postaje teže, ali uz različita mjerenja i uzimanje u obzir iskustva rada na takvim poslovima i tu se mogu ostvariti zadovoljavajući rezultati.

3. Normiranje procesa izrade tiskovne forme

U grafičkoj proizvodnji svaki segment proizvodnje mora biti obuhvaćen razradom grafičkog procesa. Projektiranje grafičkog procesa proizvodnje započinje pregledom i provjerom pristiglih materijala za tisak. Zatim slijedi utvrđivanje broja i redoslijeda radnih operacija. Ova faza predstavlja početak tehnološke razrade određenog grafičkog projekta. Može se raščlaniti na sljedeće osnovne faze:
- izradu i provjeru tiskovne forme
- tisak 
- doradu.

Područje istraživanja ovog rada usmjereno je na izradu tiskovne forme i analizu svih faza rada i elemenata koji prate taj proizvodni proces. U ovom procesu razlikuju se faze:
- izrada sadržaja tiskovne forme i
- faza izrade tiskovne forme

Velike tiskare su u svojoj organizaciji uglavnom odustale od izrade sadržaja tiskovne forme, s obzirom da je vrlo teško upravljati radnim vremenom visokokreativnih procesa u stvaranju grafičkog proizvoda. Jedan dio pripreme u takvim sustavima se ipak nije mogao napustiti i u pravilu je vezan uz odjele izrade tiskovne forme.
Normiranje rada u odjelima izrade tiskovne forme uključuje sve pripremne faze provjere i montaže, koje u sebi sadrže i malo kreativno vrijeme pripreme i fazu samog snimanja ploče, koje je lako točno utvrditi.
Nakon ispitanog i utvrđenog broja i redoslijeda faza rada i radnih operacija slijedi određivanje vremena i količina, odnosno normiranje poslova. U fazi tiska i dorade, radne operacije i faze su lako mjerljive kategorije. Normiranje je uglavnom vezano uz karakter poslova i tehnološke mogućnosti pojedinih strojeva na kojima se odvija proizvodni proces. Sve su te mogućnosti, kao i maksimalna i minimalna vremena, određene i prikazane u tehnološkim specifikacijama stroja. U procesu izrade tiskovne forme to nije slučaj. Zapravo u praksi i dostupnoj literaturi ne postoji točna specifikacija na koji način normirati pojedine faze i koje su to sve faze rada. Zahtjevi za racionalizacijom poslovanja, automatizacijom i informatizacijom te vrlo točnim praćenjem svih faza rada radi sveobuhvatnog normiranja, rezultirali su analizom i istraživanjem ovog uskog tehnološkog procesa.
U ovom radu korištene su metode analize i promatranja tijeka rada u. Nakon toga se pristupilo prepoznavanju, ispitivanju i opisima svih pojedinačnih faza rada. Nakon što su se iskustveno prepoznale, provjerile i utvrdile faze rada, iste su podijeljene u tri skupine.
Ispitivanja su provedena u Vjesnikovoj tiskari u odjelu grafičke pripreme i izrade tiskovne forme. Organizacija rada u ovom dijelu tiskare je uglavnom slična tiskarama jednake tehnološke opremljenosti. Izbor tiskare u ovom istraživačkom projektu nije slučajan. Vjesnikova tiskara pokriva sve tri vrste ofsetnog tiska, što je rijedak slučaj, a za ovo istraživanje vrlo je bitno postoji li razlika u tijekovima rada u odjelu izrade tiskovne forme ovisno o vrsti ofsetnog tiska. Analitičkim ispitivanjem zaključilo se kako je tijek rada u odjelu tiskovne forme jednak za sve tri vrste ofsetnog tiska i predstavlja kvalitetnu osnovu za sve poznate oblike tiska.

Osnovni tijek rada u odjelu izrade tiskovne forme podijeljen je u tri faze:
- prihvat i provjera
- montaža
- snimanje ploča.

U prilogu je tijek rada u odjelu izrade tiskovne forme prikazan prema fazama i podfazama u kojima su navedeni utrošci pojedinačnih vremena (norme) vezanih uz izradu pojedine ploče.
U gotovo svim tiskarama odjel izrade tiskovne forme i način rada organizirani su na isti način. Svaka od ovih faza rada ima nabrojene podfaze uz pridružena vremena. Takvim analitičkim pristupom proces rada raslojen je do elementarnih faza i vremena. Kod normiranja poslova koji se obavljaju prvi put u odjelu tiskovne forme takav radni tijek sadrži sve tri faze. Kod poslova kod kojih se ponavlja osvjetljavanje ofsetne ploče (ponavljanje zbog oštećenja ofsetne ploče ili velikih naklada) normira se samo treća faza – snimanje. Moguće je isključiti pojedine faze u normiranju ukoliko se stvarno ne obavljaju.

Faza prihvata i provjere sadrži sljedeće podfaze:
- distilanje
- preflight
- pregled log fileova
- kolorna konverzija
- tagiranje PDF-ova
Prema tiskarskoj formi ovisno o broju stranica (8, 16 ili 32 stranica) izračunata su normirana vremena i u tablici prikazana kao ukupna. U fazi ispitivanja i mjerenja došlo se do zaključka kako se razlikuju novi od uobičajenih poslova, koji se odrađuju automatski, pa se tako razlikuju i njihove norme.

Faza montaže je podijeljena u sljedeće podfaze:
- izrada templatea
- izrada impozicije
- digitalno printanje montaže PJTF
- virtualna provjera montaže (VPS-RIP)
- printanje araka (RIP 4 separata i isprint + savijanje)
- isprint kolornih proba po zonama
Na isti način mjerenjem se došlo do podatka o razlikama norme za nove i standardne poslove te norme prema broju stranica. 

Faza snimanja ofset ploče uključuje sljedeće:
- generiranje CIP 3 datoteke + put do računala
- snimanje (osvjetljavanje, preheat, razvijanje)
- bušenje ploča, otprema do stroja
U ovom slučaju, za fazu snimanja prema nabrojenim podfazama, razlikuje se norma za
generiranje i snimanje i samo snimanje (za novu garnituru ploča).

Kako je cilj svake automatizacije, pa potom informatizacije određenog sustava upravljanje racionalizacijom proizvodnje uz optimalno korištenje radnog vremena zaposlenika, tako je cilj upravljačkog tima tiskare racionalno koristiti postojeće kapacitete tiskare i radno vrijeme zaposlenika.

4. Zaključni dio, rezultati istraživanja

Tradicionalni način normiranja u odjelu izrade tiskovne forme u gotovo svim tiskarama je isti. Odredi se fiksna cijena izrade ploče u određenom formatu i takva paušalna cijena koristi se kao element u izradi kalkulacije. U konačnici, kao element normiranja u kojem se pojavljuje izrada CTP ploče, nabavnoj cijeni ploče pridružuje se uvijek ista cijena rada u odjelu tiskovne forme i to predstavlja uvijek jedinstvenu cijenu.
Na takav način, u ukupnoj cijeni izrade ploče nije se odvojio utrošak rada od utroška materijala. Takav stav nužno je napustiti iz niza razloga:
- takav pristup uopće se ne može nazvati normiranje
- nefleksibilna i pogrešna norma, pogrešan ulazni podatak za kalkulaciju
- ne postoji mogućnost kontrole utroška rada
- usporedba normiranog i ostvarenog rada u odjelu tiskovne forme  nije moguća
- upravljanje troškovima materijala i rada nije moguće provesti.

Rezultati ovog istraživanja pružili su potpunu i jasnu sliku uskog područja normiranja i izrade pretkalkulacije faza rada u odjelu tiskovne forme. Zaključeno je da klasični način normiranja valja napustiti i opredijeliti se za jasan i nedvosmislen pristup.
Prednosti predloženog novog načina normiranja kao teze koja se već primjenjuje u praksi su sljedeće:
- ovakvim analitičkim pristupom stvorena je jednoznačna norma
- normiranje na predloženi način pruža prave norme i kvalitetne parametre za izradu kalkulacije grafičkog proizvoda
- normiranje na ovaj način je fleksibilno, dinamičnost u upotrebi sve novijih softvera dozvoljava mogućnost korekcije i promjene (dopune) faza rada ukoliko se javi potreba
- točno se može provoditi kontrola utroška po svim fazama rada u obračunu proizvodnje (obračunskoj kalkulaciji)
- mogućnost usporedbe podataka na svim razinama (normirano – realizirano)
- postoji kvalitetna mogućnost praćenja rada zaposlenika i vrednovanje njihovog rada
- osigurava jednostavno praćenje utroška materijala i rada.
Upravo ovakav slojevit pristup normiranju i izradi kalkulacije uz detaljnu analizu vremena rada smatrao se prikladnim za velike tiskare s velikom proizvodnjom ploča. Tiskare srednjih tiskarskih kapaciteta, kao i male tiskare, trebat će ozbiljno razmisliti kako normirati rad u odjelu izrade tiskovne forme s obzirom da je došlo do poremećaja u visini naklada. Budući da tržište diktira karakter i orijentaciju u poslovanju tiskare, popunjavanjem kapaciteta u uvjetima smanjenih naklada u jedinici vremena nužno će se pojavljivati sve više različitih poslova. Povećanjem broja različitih poslova povećava se i broj utrošenih ofsetnih ploča te je udio utroška rada u odjelu izrade tiskovne forme u ukupnom radu u tiskari u relativnom porastu. To nužno podrazumijeva racionalizaciju i gospodarenje u ovoj fazi izrade grafičkog proizvoda bez obzira na veličinu kapaciteta tiskare.

Literatura:

1.  Božidar, J: Osnove planiranja i organizacije grafičke proizvodnje, Acta Graphica Zagreb, 2001 god.
2.  C. Dragana, G: Poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet Split, Split, 2004.
3.  C.R.McConell, S.L.Brue: Suvremena ekonomija rada, Mate, 1994.
4.  Green, P: Quality Control for Print Buyers, Pira co. UK, 1992.
5.  K. Pap, Standardizacija i automatizacija grafičke proizvodnje u XML-u Tiskarstvo 03, Zagreb 2003.
6.  Kipphan, H:: Handbook of print media“, Springer-Verlag, Berlin, 2001.
7.  N. Gregory Mankiw: Osnove ekonomije, Harvard univesity, Mate, Zagreb, 1998